Ljudi su vrsta kojima upravlja čitav spektar osjećaja, od apsolutne depresije do nezamislive sreće. Ipak, današnje društvo ne priznaje negativne osjećaje, već ih pretvara u poremećaje
Normalno je da se čovjek ponekad osjeća loše, da je zabrinut ili nesretna momentalnom životnom situacijom. Iako su tuga i loše raspoloženje oduvijek bili dio ljudskog iskustva, danas živimo u društvu koje u potpunosti ignorira ili obezvrjeđuje negativne osjećaje.
Kratkotrajna loša raspoloženja se u današnjem društvu tretiraju kao razni poremećaji koji se trebaju liječiti. Marketing i uporna propaganda industrija koje zarađuju na raznim oblicima samopomoći ljudima stalno serviraju teoriju da svi trebamo biti sretni. Putem takve propagande ljudi se osjećaju da stalno moraju biti dobre volje, nasmiješeni i sretni. Ali to nije moguće i loše raspoloženje je bilo i uvijek će biti jedan od normalnih ljudskih osjećaja.
Unatoč industriji sreće i bogatstvu kakvog nikad nije bilo, sreća i zadovoljstvo životom se u Zapadnom društvu nije povećalo već decenijama.
Kratka istorija tuge
U ranijim istorijskim razdobljima blaga disforija (nezadovoljstvo, depresija, tjeskoba ili uzrujanost) je smatrana normalnom svakodnevnom stvari koju svi ljudi ponekad prolaze. Uz to, najveći ljudski uspjesi su vezani za prevladavanje, buđenje ili njegovanje negativnih osjećaja. U antičkoj Grčkoj mnogi veliki pisci su pisali drame (grčke tragedije) kojima su publici približavali činjenicu da niko ne može biti savršeno sretan i da je sudbina nepredvidljiva, da nosi i dobro i loše. Shakespeareove tragedije su klasici jer su bile odjek te teme.
Antički filozofi su također u svojim djelima opisivali savršen sklad ljudskog života kroz prihvatanje dobrih i loših osjećaja. Čak i hedonistički Epikur prepoznao da u životu treba vježbati mudre izbore, suzdržanost, samokontrolu i prihvatanje neizbježnih nesreća.
Koja je poenta tuge?
Psiholozi koji se bave proučavanje evolucije ljudskog ponašanja smatraju da svaki osjećaj ima svoju korist, pa tako i negativni osjećaji – oni nas upozoravaju da nešto oko nas nije u redu i da na to moramo “odgovoriti”. Zapravo, u spektru ljudskih osjećaja, postoji puno više negativnih osjećaja nego pozitivnih, kao što su strah, sram, nelagoda, stres, tjeskoba, tuga ili depresija.
Negativni osjećaji nam pomažu da prepoznamo, izbjegnemo ili prebrodimo opasne situacije. Teška i dugotrajna depresija se treba liječiti, ali blago nezadovoljstvo ili tuga zbog nečeg, koji ne traju duže od par dana su normalni ljudski osjećaji, takozvana privremena loša raspoloženja. Ovakva raspoloženja imaju svoju svrhu, a to je da nam pomažu da prevladamo svakodnevne izazove i teške situacije.
Tuga može osvijestiti empatiju kod ljudi, suosjećanje te moralnu i estetsku senzibilnost. A uz to, blagi oblici tuge, tjeskobe ili nemira pozitivno utiču na fokusiranost te povezivanje informacija. Psihološke prednosti tuge Sve je više dokaza da negativna raspoloženja, kao tuga, imaju psihološke prednosti. kako bi provjerili tu tezu, istraživači su na napravili istraživanje u kojem su manipulirali ljudskim raspoloženjem tako da bi im prikazivali tužne ili sretne filmove i nakon gledanja mjerili promjene u raznim kognitivnim i biheviorističkim aktivnostima.
Osjećaj tuge ili loše raspoloženje je potaknulo mnoge prednosti kod ispitanika:
Bolje pamćenje: Pokazalo se da loše vrijeme, koje općenito loše utječe na ljudsko raspoloženje, je zapravo pomoglo ljudima da bolje pamte detalje tog dana
Tačnije procjene: Blago loše raspoloženje smanjuje ljudske predrasude kod stvaranja prvog dojma. Na primjer, suci koji su bili blago loše volje su puno više pažnje posvećivali detaljima koji su im prezentirani te donosili točnije i pouzdanije zaključke. Otkrili su da loša raspoloženja također smanjuju lakovjernost i povećavaju skepticizam prilikom ocjenjivanja urbanih mitova i glasina, pa čak i poboljšavaju sposobnost ljudi da preciznije otkriju prijevaru.
Motivaciju: Dokazano je da ispitanici u više različitih istraživanja koji su bili lošeg raspoloženja su se više i duže trudili riješiti zadane probleme
Povećana pravednost: Ljudi koji su bili u blago lošem raspoloženju su posvećivali više pažnje socijalnim normama i očekivanjima, a druge su tretirali poštenije i s više poštovanja
Bez obzira na postojeći kult sreće, nije uvijek poželjno biti nasmijan niti dobre volje. Postoje mnoge situacije gdje je potrebno prilagoditi ponašanje vanjskim uticajima i ljudi se moraju što bolje prilagođavati vanjskim uticajima. Ovi rezultati pokazuju da nepopustljiva i stalna potjera za srećom kod ljudi često donese potpuno suprotne rezultate. Uravnoteženost osjećaja i nošenje sa svim osjećajima, pozitivnim i negativnim, je balans koji bi trebali održavati, piše portal sciencealert.com. (24sata.hr)
