Prema Američkom psihološkom udruženju (APA) 79 posto ljudi doživljava visok nivo  izgaranja na svom poslu.

Međutim, nije samo naš posao ono što nas vuče prema dole – emocionalno smo iscrpljeni od (online) spojeva, umorni smo od vijesti i probijanja kroz dezinformacije, a barem trećina nas bori se s donošenjem osnovnih odluka – primjer šta obući,  šta jesti ili želimo li se uopšte družiti s prijateljima. Prema nedavnoj anketi United Way-a 61 posto ljudi priznaje i da je umorno od empatije, doživljavajući izgaranje zbog pitanja socijalne (ne)pravde. U svjetlu svega toga, pojavio se cijeli društveni pokret, koncept “sporog načina života”, a u svijetu nakon pandemije posebno ga zagovaraju stručnjaci za mentalno zdravlje, prenosi Ordinacija.hr.

Šta je spor životni stil?

Današnji užurbani tempo života počeo se smatrati “normalnim”, kaže Candace Kotkin-De Carvalho, licencirana socijalna radnica i klinička direktorica u Absolute Awakenings. Uvijek žurimo uokolo, pokušavamo uskladiti odgovornosti, a budući da svi oko nas rade isto, osjećamo pritisak da ostanemo uključeni kako bismo održali korak.

Polagani stil života znači napraviti korak unazad od ovog modernog načina života i biti promišljeniji u tome kako provodimo svoje vrijeme, odupirući se pritisku današnje brze potrošnje, objašnjava ona. “Radi se o stvaranju smislenih veza s ljudima i okolinom oko nas, životu bez žurbe ili briga i odvajanju vremena za male trenutke.” Ovaj pristup nas potiče da se usredotočimo na brigu o sebi, odmor, zahvalnost, da budemo svjesni svojih postupaka i misli, i na kraju, da vratimo osjećaj kontrole u našim životima.

Koje su prednosti sporog življenja?

Prema US National Library of Medicine, hronični stres povezan je s velikim brojem zdravstvenih problema, poput visokog krvnog pritiska, bolesti srca, problema s crijevima, dijabetesa, pretilosti, problema s kožom, problema sa spavanjem i stanja mentalnog zdravlja poput depresije i anksioznosti.

Ugraditi ideju sporog življenja u naše živote znači uskladiti radno vrijeme, ostale obaveze, rekreaciju i opuštanje, kaže Daniel Wysocki, certificirani psiholog s privatnom praksom u Arkansasu. A s ovim načinom razmišljanja orijentisanim  na ravnotežu, moguće je ne samo da ublažimo stres već i rizik od zdravstvenih stanja povezanih s njim. Ovaj pristup svjesnosti u životu stvara prostor za donošenje svjesnijih, zdravijih odluka o aspektima našeg dana koji koriste našem zdravlju i dobrobiti, poput izbora hrane, kretanja i dovoljno sna.

Kako postići spori životni stil?

Usvajanje sporog životnog stila počinje s prepoznavanjem da je vrijeme naš najdragocjeniji i ograničeni resurs, kaže Wysocki.

Dakle, dio prihvatanja sporog životnog stila je požuri polako. “Ne postoji pristup koji bi odgovarao svima. Polagani život znači uživanje u putovanju, umjesto da žuriš prema konačnom cilju kreći se polako i prihvati život kojim god tempom ti odgovara.”, kaže Kotkin-De Carvalho.

Postoji li neka dobra taktika?

Počnite s usporavanjem na samo 30 sekundi tokom dana, kaže Wysocki. “Okrenite se od svoje tehnologije i namjerno usporite svoje pokrete, uključujući dah, i usredotočite se na sadašnji trenutak.” Wysocki kaže da usporen životni stil zahtijeva postavljanje granica – a uzimanjem tih sićušnih djelića ličnog vremena pretvarate to u naviku.

Terapeutkinja Lauren Cook-McKay preporučuje stvaranje ovih jednostavnih navika na putu prema sporijem načinu života:

– Svjesno dišite kako biste umirili um i potakli osjećaj opuštenosti.

– Boravite u prirodi za koju je poznato da smanjuje stres i poboljšava psihičko stanje.

– Smanjite vrijeme ispred ekrana kako biste se povezali sa sadašnjim trenutkom i prekinuli s navikom bezumnog ometanja.

– Usporite dok jedete kako biste okusili svaki zalogaj i uživali u iskustvu.

– Posvetite se svojim self-care ritualima zbog kojih se osjećate sjajno poput vježbanja, čitanja, istezanja, kuhanja ili vođenja dnevnika.