‘Pun je Mjesec – noćas neće biti sna’ za neke je poznat scenarij, a drugi misle da je to samo mit. No, naučnici su napokon dokazali kako mijene utiču na vrijeme uspavljivanja, ali i na kvalitetu sna

Poznato je da Mjesec diktira plimu i oseku, no što se tiče njegovog utjecaja na spavanje, za mnoge Mjesečeve mijene spadaju u domenu narodnih vjerovanja.

Vjerovanje da mjesec ima posebnu moć zadržala se stoljećima u narodnoj predaji – o njegovom odnosu sa čovjekom i prirodom svjedoče brojni mitovi, legende i predrasude. A savremeni čovjek si naravno postavlja pitanje zašto svemirsko tijelo koje može pomicati mora, ne bi uticalo i na čovjeka jer u konačnici 75 posto ljudskog tijela je voda.

Ima li u tome istine ili se sve svodi na mit, odlučili su istražiti naučnici koji su svoje istraživanje objavili u časopisu Science Advances.

Oni su otkrili da u danima koji prethode pojavi punog Mjeseca, ljudi odlaze kasnije u krevet i manje spavaju, prenosi CNN.

– U prosjeku, učesnici su zaspali 30 minuta kasnije, a spavali su 50 minuta manje noću prije punog mjeseca – rekao je koautor istraživanja Horacio de la Iglesia, profesor na odsjeku za biologiju na Univerzitetu Washington u Seattleu.

Istraživači su opremili svakog sudionika monitorom spavanja na zapešću kako bi pratili rasporede spavanja tokom jednog do dva lunarna ciklusa koji traje 29,5 dana. U istraživanju je sudjelovalo devedeset i osam ljudi iz tri različite autohtone zajednice Toba, poznatih i kao narod Qom.

– Svjetlost s Mjeseca nakon zalaska Sunca jaka je u dane koji vode do punog Mjeseca – rekao je koautor istraživanja Leandro Casiraghi, postdoktorand na odsjeku za biologiju na Univerzitetu Washington.

Jedna zajednica u istraživanju nije imala pristup električnoj energiji, druga je imala ograničen pristup, a treća puni pristup. Bez obzira na to, postojao je snažan obrazac koji je pokazivao da su svi išli leći kasnije i manje spavali u danima koji su vodili do punog mjeseca, prenosi CNN.

Još gore u gradovima

U urbanoj zajednici sudionici su odlazili na spavanje čak i kasnije i spavali su manje od učesnika u ruralnim zajednicama. Casiraghi je rekao da je iznenađen što je urbana zajednica pogođena jer je pretpostavio da će mjesečeve faze uticati samo na ljude u ruralnim zajednicama.

– Činjenica da je ova modulacija bila prisutna čak i u zajednicama s punim pristupom električnom svjetlu sugerira da na ove učinke posreduje nešto drugo osim same mjesečine – rekao je Casiraghi.

Efekat mjesečine i zatamnjivanje spavaće sobe

Efekat punog Mjeseca na spavanje, stručnjaci objašnjavaju kao pojačanu svjetlinu koja ometa naš cirkadijalni ritam. Uostalom, zato preporučuju i potpunu tamu za vrijeme sna (ili u najmanju ruku neku noćnu crvenu rasvjetu) kako biste optimizirali spavanje. No, istraživanje je utvrdilo da je čak i pun Mjesec u vrijeme oblačnih noći ometao san mnogih učesnika.

Biologija ljudi i društveni obrasci zajednice također mogu igrati ulogu u ciklusu spavanja pronađenom u ovom istraživanju. Spavanjem ljudi upravlja naš cirkadijalni ritam, unutrašnji sat koji reguliše san tokom otprilike 24 sata, ali neki bi ljudi mogli imati duže unutarnje satove, rekao je Polotsky, direktor Osnovnih istraživanja spavanja i profesor na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins.

Primarni primjer ljudskog tijela koje se reguliše kroz duže vremensko razdoblje je menstrualni ciklus žene, rekao je, koji traje otprilike mjesec dana. Ostali sisavci imaju sezonski raspored spavanja i hiberniraju mjesecima, primijetio je Polotsky.

Najviše utiče na one koji i inače imaju problema s nesanicom

Pun Mjesec najgore utiče na ljude koji se i inače bore s usnivanjem. Kod njih je on najveći remetitelj REM sna. Tada im je trebalo devet posto više vremena da zaspu, a izgubili su i sedam posto manje dubokog sna nakon što su uspješno zaspali, u odnosu na njihov san ‘normalnih’ dana.

Mjesečeve mijene

Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje. Ovo kretanje se može pratiti svakim danom i pri tome se zamijetiti da Mjesec putuje od zapada prema istoku i to u približno istom pojasu kao i Sunce i svakim danom se pojavljuje i nestaje kasnije. Ovo kretanje Mjeseca mijenja i međusobni odnos položaja Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Kad se Mjesec na svojoj putanji nađe u blizini Sunca, više se ne može vidjeti i tada se naziva mladi Mjesec ili mlađak. Moguće ga je vidjeti idućih večeri po zalasku Sunca, kao neki tanki srp na nebu.

U sljedećih sedam dana Mjesec postupno dolazi u položaj u kojem se u odnosu na Sunce vidi pod pravim uglom i tada je osvijetljena desna polovica, jer je tom stranom okrenut prema Suncu i to je tzv. prva četvrt.

Poslije toga, njegova se osvijetljena strana povećava svakim danom dok se ne nađe na suprotnoj strani Sunca. Kad prođe 14,5 dana od mladog Mjeseca potpuno osvijetljena strana je okrenuta prema Zemlji i ta se pojava naziva puni Mjesec ili uštap.

Zatim se osvijetljena strana postupno smanjuje i pri tome se Sunce nalazi s lijeve strane i kad se smanji na tačno polovicu, to je zadnja faza koja se naziva zadnja četvrt.

Mjesec se potom ponovno prividno približava Suncu, sve je manje njegove površine obasjano svjetlošću, gubi se u odsjaju Sunca te se nakon 29,5 dana ponovno vraća u položaj gdje započinje novi ciklus kao mladi Mjesec ili mlađak. Ovaj početak se često u književnosti naziva rađanje mjeseca. (24sata.hr)