Ponedjeljak, 14. Juna 2021.
Tuzlanski.ba logo

Intrapersonalna inteligencija: Visok nivo ove vrste inteligencije imaju samo rijetki

Preuzmite sliku

Takvi pojedinci dobro razumiju sebe, druge ljude i svijet u kojem žive. Psiholozi znaju reći da je prirodna posljedica usklađenosti s vlastitim mislima i osjećajima – usklađenost s tuđim mislima i osjećajima.

Intrapersonalna inteligencija, pojam iz teorije višestruke inteligencije (Theory of multiple intelligences) Howarda Gardnera, je sposobnost osobe da bude svjesna vlastitog mentalnog života – svojih misli, osjećaja, raspoloženja i motivacije.

Prema ovom američkom psihologu odraz nečije niske intrapersonalne inteligencije može se vidjeti kod ljudi koji su godinama isti – isto razmišljaju, imaju jednake navike, odgovore i reakcije. Suprotno njima, pojedince koji uče iz vlastitih iskustava, mijenjaju se i postaju bolje osobe, krasi visok nivo spomenute inteligencije.

Čovjek visoke intrapersonalne inteligencije u skladu je sa svojim unutarnjim svijetom jer, ne samo da može pristupiti svojim osjećajima, već ih zna razumjeti i izraziti.

Zapravo, možemo slobodno reći da je emocionalna inteligencija velik i ključan dio intrapersonalne inteligencije. Ali, intrapersonalna inteligencija u neku ruku nadilazi emocionalnu inteligenciju, jer se ne radi samo o sposobnosti razumijevanja vlastitih emocija, već i svega ostalog ono što se događa u mislima.

  • Karakteristike ljudi s visokom intrapersonalnom inteligencijom

    Ljudi s visokom intrapersonalnom inteligencijom razumiju kako njihove misli funkcionišu. Njihove riječi odražavaju jasnoću onoga o čemu razmišljaju.

    Daleko najveća prednost ljudi s visokom intrapersonalnom inteligencijom je njihova sposobnost dubokog razmišljanja. To im pomaže u analizi stvari i rješavanju problema, a oni u tome uživaju. Takve su vještine i stavovi korisni u mnogim aspektima života, privatnom i poslovnom, posebno u istraživanju, pisanju, filozofiji, psihologiji i poduzetništvu.

    Oni ne samo da dobro razumiju sami sebe, već i druge ljude te svijet oko sebe. Psiholozi znaju reći da je prirodna posljedica usklađenosti s vlastitim mislima i osjećajima – usklađenost s tuđim mislima i osjećajima. Ako ne razumijemo vlastite misli, teško možemo razumjeti druge.

    Pojedinci koji dobro poznaju i razumiju sebe, također su skloni posjedovati jak osjećaj za vlastitu svrhu u životu. Oni znaju koji su njihovi ciljevi i koje su njihove vrijednosti. Svjesni su i svojih snaga i svojih slabosti.

    Iako njihova osobnost ima snažne temelje, oni kontinuirano uče i rastu te nisu posve ista osoba kakvi su možda bili lanjske godine. Oni konstantno osvježavaju svoje poglede na život, ljude i svijet.

    Teško je pronaći veliku povijesnu ličnost koja je značajno pridonijela čovječanstvu, a da nije bila svjesna sebe i svijeta oko sebe. Albert Einstein je znao govoriti: ‘Zavirite duboko u prirodu i sve ćete bolje razumjeti’, a Voltaire: ‘Ni jedan problem ne može izdržati napad kontinuiranog razmišljanja’.

    Osim toga, ljudi koji su po prirodi introvertni imaju veću šansu od posjedovanja visoke razine intrapersonalne inteligencije. Oni su skloni voditi bogat mentalni život, mnoštvo vremena provode družeći se s vlastitim umom. To kod njih često razvija osjećaj da su previše u svojoj glavi, a premalo vani u svijetu.

    Ipak, ako želite bolje razumjeti sebe i svijet u kojem živite, morate provesti puno vremena u svojoj glavi, u druženju s vlastitim mislima.

  • Kako poboljšati ovu vrstu inteligencije?

    Kao prvo, važno je usporiti i promišljati o svemu, počevši od samoga sebe i vlastite nutrine.

    “Živimo u doba rastresenosti kad ljudi teško imaju vremena za razmišljanje o vlastitim mislima i osjećajima. Imao sam ljudi koji su mi priznali da ne vole provoditi vrijeme sami jer se ne žele suočiti s vlastitim mislima”, ispričao je psiholog Hanan Parvez.

    “Iako zvuči pomalo klišejski da ne bismo trebali bježati sami od sebe, ljudi potcjenjuju negativan uticaj koji može imati nedostatak promišljanja i duboke autorefleksije. Kad ne možete razumjeti sebe, teško je razumjeti druge i svijet. Posljedice nerazumijevanja sebe, drugih i svijeta su bezbrojne i neugodne”, dodao je.

    “Ljudi koji stalno bježe od sebe ne daju si vremena i šanse za učenje, iscjeljivanje i rast. Ukoliko ste prošli loše ili čak traumatično životno iskustvo, treba vam vremena za iscjeljenje i samorefleksiju. Ovo je središnja tema mnogih mojih članaka i knjiga o depresiji. Nekoliko se psiholoških problema, uključujući depresiju, ponekad dogodi jer ljudi nisu imali priliku obraditi svoja negativna iskustva. Nije ni čudo što je doba rastresenosti sa sobom donijelo i doba depresije”, pojasnio je.

    Spomenuo je pisca Williama Styrona koji je o svojem iskustvu s depresijom napisao knjigu ‘Darkness Visible’ u kojoj je priznao da su ga povučenost i duboka autorefleksija na kraju izvukla iz depresije, prenose 24sata.

    “Nedostatak intrapersonalne inteligencije često se svodi na izbjegavanje boli. Ljudi ne žele zaviriti u svoje misli, emocije i raspoloženja jer su često previše bolni. A ne žele duboko razmišljati o svijetu u kojem žive jer je to teško učiniti. Ljudi su skloni pobjeći od svojih raspoloženja. Iako razumijem da loše raspoloženje ponekad može biti nepodnošljivo, ne možete propustiti lekcije koje bi vas to moglo naučiti”, objašnjava psiholog.

  • “Raspoloženja su ugrađeni mehanizmi koji usmjeravaju našu pažnju na sebe kako bismo mogli obraditi iskustva, razviti duboko samorazumijevanje i poduzeti odgovarajuće radnje. Pustite neka raspoloženja rade svoj posao. Dopustite im da vas usmjeravaju i vode. Složeni problemi svijeta ne razlikuju se puno od složenih psiholoških problema. Za njihovo rješavanje potrebne su trajna analiza i duboko promišljanje”, zaključio je Hanan Parvez.  (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje