Ako osjećate potpuni nedostatak energije, pad osjećaja pripadnosti i naglo opadanje samopoštovanja, mogli biste da budete žrtva sagorijevanja, odnosno “burnout sindroma”, kažu stručnjaci.

Poslije dvije godine života u konstantnom stresu od pandemije, mogao bi da se javi osjećaj rastrzanosti. Ako dovoljno dugo ostajete u tom stanju to može da promijeni vaš mozak, piše CNN.

„Primjećujete razdražljivost, destruktivnost, manju motivisanost, beznadežnost“, rekla je Amy Arnsten, profesorica neuronauke na Medicinskom fakultetu Yale koja proučava neuronske mehanizme sagorijevanja.

Razumijevanje kako vaš mozak reaguje na sagorijevanje može da bude od pomoći, jer pokazuje ljudima da su mnoge njihove reakcije dio “prirodnog fenomena”, rekla je Arnsten.

“Nisam loša osoba – samo tako se mozak mijenja sa hroničnim stresom. On to radi da bi pokušao da me zaštiti, iako je u ovoj situaciji pogoršava”, rekla je ona. Ona je dodala da “samo ako imati takvu vrstu uvida možete da prekinete začarani krug u kom krivite sebe što niste bolji”.

Mozak i sagorijevanje

Odavno je poznato da hronični stres doprinosi mentalnim i fizičkim bolestima, a sada su istraživači u stanju da shvate šta se dešava sa mozgom.

“Jedan od najupečatljivijih efekata je stanjivanje sive materije u dijelu mozga koji se zove prefrontalni korteks”, rekla je Arnsten.

Ona je dodala da nam on “pomaže da se ponašamo na odgovarajući način, daje nam uvid u sebe i druge, daje nam perspektivu, omogućava nam da donosimo složene odluke i da budemo u stanju da imamo promišljeno, apstraktno rezonovanje, a ne konkretne ili uobičajene odgovore”.

Slabljenjem te oblasti, stručnjaci kažu da sagorijevanje može da utiče na našu sposobnost da obratimo pažnju i zadržimo sjećanja, otežavajući učenje novih stvari i povećavajući rizik od grešaka, prenosi N1.

To nije sve. Izgaranje može povećati amigdalu, koja je dio mozga odgovoran za naš odgovor “bori se ili bježi” kada smo u opasnosti, otkrili su istraživači.

“To je dvostruki udarac. U isto vrijeme prefrontalni korteks postaje sve slabiji i primitivniji, moždani krugovi koji generišu emocije poput straha postaju sve jači”, rekla je Arnsten i dodala da počinjete da vidite svijet kao štetan čak i kada on to nije”.

Da li je moguće preokrenuti ove promjene u mozgu kada se pojave?

Studije na miševima pokazuju da je to moguće, a studija iz 2018. na ljudima je otkrila da je kognitivna bihejvioralna terapija za sagorijevanje smanjila veličinu amigdale i vratila prefrontalni korteks na nivoe prije stresa.

Istraživanja na ljudima takođe pokazuju da možemo da spriječimo veću štetu.

“Ako se osjećate kao da kontrolišete stresor, onda nema ovih toksičnih promjena u mozgu”, rekla je Arnsten i objasnila da “ukoliko osjećate da ste van kontrole, to dovodi do hemijskih promjena u prefrontalnom korteksu koje slabe veze i vremenom zapravo erodiraju te veze”.

Šta je sagorijevanje?

Izgaranje se manifestuje sa tri glavna simptoma koji se mogu preplitati na jedinstven način za svaku osobu, kažu stručnjaci.

“Jedan od njih privlači najviše pažnje. To je iscrpljenost”, rekla je Kira Shabram, sa “Foster School of Business” na Univerzitetu u Washingtonu.

“Probudiš se ujutru i zapitaš se: “Kako ću da ustanem iz kreveta i da idem na posao?”

Mnogi poslodavci pokušavaju da poprave sagorjevanje na radnom mjestu nudeći zaposlenima slobodno vrijeme da se odmore. Iako je to apsolutno neophodno za oporavak, rekla je Shabram, možda neće biti dovoljno.

“Problem je što postoje dvije druge dimenzije”, rekla je ona, a to su “neefikasnost, ili osjećaj da više ne postižete ciljeve, i cinizam, ili osjećaj otuđenosti, bilo od samog posla ili od drugih ljudi”.

Slanje zaposlenih kući da se odmore bez davanja alata za rješavanje druga dva simptoma može da bude neefikasno, smatra Arnsten i dodaje da je “problem cinizam kao osjećaj otuđenja”.

Kada vas pošalju kući vrijeme povezanosti sa saradnicima se smanjuje i tu postaje nezgodno.

Kako postati otporan? 

Dobra vijest je da studije pokazuju da se možete oporaviti od sagorijevanja, kažu stručnjaci. Prvo, imajte milosti prema sebi samima.

“Ako ste iscrpljeni, dozvolite sebi da odrijemate, uzmite slobodan dan”, rekla je Shabram.

Pokušajte da radite zdrave aktivnosti kao dio te brige o sebi, kao što je “pokušavanje da zaspite i jedete zdravu hranu koja ne sadrži mnogo šećera”, nadovezala se Arnsten.

“Alkohol je ono za čim ljudi često posežu da bi se oslobodili stresa, ali zapravo čini da se sutradan osjećate još gore. Ista stvar je i sa benzodiazepinima kao što je valijum. Ali zdravije fiziološke aktivnosti poput vježbanja i meditacije koje vam daju perspektivu mogi da budu od velike pomoći”, rekla je Arnsten.  (Tuzlanski.ba)