Srijeda, 19. Maja 2021.
Tuzlanski.ba logo

Dvanaest načina na koje nas sopstveni um sabotira i pravi probleme u životu (FOTO)

Preuzmite sliku

Koliko god naš mozak bio nevjerovatan, često je razlog za greške koje svakodnevno pravimo. Naš mozak konstantno pokušava da predvidi kako svijet funkcioniše. Problem nastaje kada se unutrašnji modeli svijeta koje je mozak sagradio ne poklapaju sa realnošću. Mi smo napravili listu najvećih grešaka i predrasuda koje možete izbjeći čim postanete svjesni njihovog postojanja.

1. Paradoks izbora

  • Iznenađujuće, ljudi više vole manje opcija kada nešto biraju. Kada postoji mnogo opcija, sposobnost izbora se parališe. Ovaj fenomen je dokazan sa eksperimentom sa džemom. Kada je postavljeno mnogo tegli džema, samo 3% ljudi je obavilo kupovinu. Kada je broj opcija ograničen, 30% je nešto kupilo. Da bi se izbjegao ovaj paradoks, ljudi ne smiju da se plaše da naprave izbor, dok prodavci moraju da pronađu sredinu kako se ljudi ne bi paralizovali izobiljem opcija.

    2. Pristrasnost potvrđivanja

  • Ljudi će prije povjerovati da je nešto tačno ako potvrdi njihove pretpostavke. Ova pristrasnost je opasna jer nas sprječava da objektivno procijenimo događaje i potražimo više informacija kada dokazi potvrđuju ono u šta smo vjerovali. Ovaj fenomen je veoma zastupljen u društvenim medijima, gdje se informacije filtriraju na osnovu naših sklonosti: vidimo samo informacije sa kojima ćemo se prije složiti.

    3. Pigmalionski efekat

  • Pigmalionski efekat je termin koji su Rozental i Džejkobsen skovali 1968. godine. On se odnosi na vezu između očekivanja drugih ljudi i našeg učinka. Učenici rade bolje kada njihovi nastavnici imaju veća očekivanja od njih i stvaraju situacije u kojima je vjerovatnije da će postojati pozitivno ponašanje. Ako želite da vaši učenici ili zaposleni uspiju, nikada nemojte predviđati neuspjeh.

    4. Grupno razmišljanje

  • Fenomen grupno razmišljanje objašnjava donošenje loših odluka čak i kada se u grupi nalaze inteligentni i obrazovani ljudi: ljudi će radije potisnuti svoje razmišljanje nego rizikovati konflikt. Interesantno, termin je prvi put skovan u kontekstu političkih odluka koje su dovele do ozbiljnih posljedica. Grupno razmišljanje se može izbjeći samo ako vođa grupe preduzme odgovarajuće mjere kao što je postavljanje kritičara ili eksperata sa strane tokom važnih razgovora.

    5. Iluzija tijela plivača

  • Iluzija tijela plivača je rezultat miješanja faktora selekcije sa rezultatima teškog treninga, ili više globalno, miješajući uzrok i rezultat. Niko ne može imati tijelo plivača samo ako naporno trenira – plivači su prirodno blagosiljani dobrom građom koju održavaju teškim treninzima. Isto važi i za druge situacije: da li vrhunski univerziteti pružaju najbolje rezultate, ili ulažu vrijeme u odabir najboljih studenata da tamo studiraju?

    6. Pareidolija: viđanje obrazaca u stvarima

  • Zašto vidimo lice na Mjesecu ili ljudsko tijelo u pomorandži, kada je jasno da ih tu nema? Ova iluzija viđanja poznatih obrazaca formira se u temporalnom režnju mozga odgovornom za prepoznavanje lica. Evolucijski, ovo nije opasno kao na primjer, nemogućnost prepoznavanja predatora i ostaje “sporedni efekat” naše sposobnosti prepoznavanja predmeta.

    7. Iluzija učestalosti

  • Iluzija učestalosti je zanimljiv psihološki fenomen: kada naučimo novu informaciju ili vidimo određeni predmet na televiziji, počinjemo svuda da ih primjećujemo. Iluzija učestalost je povezana sa našom sposobnošću selektivne pažnje. Objekat se nije pojavio nakon ste vi saznali za njega – bio je tu sve vrijeme, samo ga vi niste primjećivali.

    8. Instrumentalno uslovljavanje

  • Instrumentalno uslovljavanje je poznat psihološki alat za modifikovanje ponašanja koristeći pozitivnu i negativnu silu. Zbog instrumentalnog uslovljavanja, znamo da određene akcije imaju određene posljedice. Uslovljeni smo svaki put kada pritisnemo dugme na liftu ili daljinskom upravljaču, a nešto se dogodi. Međutim, šta ako se lift pokvari, a baterije se istroše? U takvim slučajevima, veza ne funkcioniše. Kada se suočimo sa takvom situacijom, naš prvi odgovor je da pritisnemo dugme više puta, očekujući poznati ishod.

    9. Gubitak averzije

  • Gubitak averzije je nešto što nas sprječava da isprobamo nove stvari ili se preselimo iz starog, ali poznatog stana. Za većinu ljudi, bol zbog gubitka nečega je veći nego zadovoljstvo koje mogu dobiti od ekvivalentne dobiti. Gubitak averzije objašnjava i zašto je strah od kazne veći motiv od mogućeg uspjeha.

    10. Efekat fokusiranja

  • Prema psiholozima, to je naupamćeniji dio naših prošlih iskustava u odnosu na određeni predmet koji je odgovoran za donošenje odluka. Ostale informacije se jednostavno ignorišu. Ova sklonost se naziva “efekat fokusiranja”. Studija iz 1998. godine, pokazala je da ovaj efekat utiče na način na koji doživljavamo stvari: učesnici u studiji su lažno vjerovali da su ljudi iz Kalifornije srećniji od onih sa Srednjeg zapada, oslanjajući se na informaciju da je u Kaliforniji sunčanije, a zanemarujući druge faktore koji utiču na sreću.

    11. Pristrasnost

  • Većina ljudi svoj neuspjeh vezuje za spoljašnje faktore, a uspjeh za sopstveni karakter. Kod ljudi sa niskim samopoštovanjem, ovo je obrnuto. Oba tpa ponašanja su dobro poznata u psihologiji i kontraproduktivna. Kako bi izbjegli pristrasnost, ljudi je moraju biti svjesni kako bi ispravili svoje ponašanje i bili ljubazniji prema sebi u slučaju neuspjeha.

    12. Psihologija boja

  • Crna je najpopularnija boja telefona, a prati je bijela. Naš izbor boje govori mnogo o našoj ličnosti. Prema riječima psihologa, u 80% slučajeva, boju biramo podsvjesno. Štaviše, drugi ljudi obraćaju pažnju na naš izbor boje. Ako želite da se izdvojite iz gomile, nemojte birati crni ili bijeli telefon, jer crni opisuje nekog ko uvijek radi šta i većina, a bijeli pokazuje da se plašite da rizikujete. (fokuzz.com)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , ,