Pitaš se otkud nekim ljudima toliko samopouzdanja? Možda imamo objašnjenje: Dunning-Krugerov efekat!
Ponekad se čini da najnesposobniji ljudi imaju najviše samopouzdanja. Na primjer, fudbalski nogometni navijač koji se ljuti što „ovaj idiot“ opet puca preko gola, gledateljica kviza koja uporno tvrdi kako bi osvojila milion, a zapravo bi pala na drugom pitanju ili reality TV zvijezda koja je toliko uvjerljiva tvrdeći kako može vladati državom da brojni ljudi zapravo na kraju glasaju za njega.
Dunning-Krugerov efekt: Neznanje čini osobe samopouzdanima
Kako se pokazalo, iza toga stoji sistem. Tačnije, psihološki fenomen koji je očito primijetio još Charles Darwin, a pripisuje mu se citat: „Neznanje mnogo češće rađa povjerenje nego znanje.“
Devedesetih godina prošlog stoljeća su se dva američka psihologa David Dunning i Justin Kruger toliko intenzivno bavili ovim zapažanjem i vezom između samosvijesti i kompetencije da je Darwinovom opažanju posvećena velika pažnja i oko 1999. godine konačno je dobila ime – Dunning-Krugerov efekat.
Dvoje socijalnih psihologa testiralo je odnos između samoprocjene i sposobnosti u eksperimentu u kojem su ispitanicima prvo dali zadatke, a zatim ih pitali koliko su dobro svladali postavljene zadatke.
Rezultat:
• Najlošijih 25 posto ocijenilo je svoj rad iznadprosječnim, odnosno puno boljim nego u stvarnosti.
• Prvih 25 posto ocijenilo je svoj učinak iznadprosječnim, ali lošijim nego što je stvarno bio.
Ali, to nije bio kraj eksperimenta. Psiholozi su potom sudionicima testa pokazali odgovore ostalih ispitanika. A sada dolazi ono zanimljivo:
• 25 posto najboljih revidirali su svoju ocjenu vlastitog učinka naviše, tj. mogli su realno procijeniti tuđe sposobnosti u odnosu na svoje.
• Nažalost, donjih 25 posto nije moglo napraviti nikakve korekcije uz pomoć dodatnih informacija, ali i dalje se ocjenjuju natprosječno.
Na temelju ovih rezultata, Dunning-Krugerov učinak može se sažeti na sljedeći način:
• nesposobni ljudi (u određenom području) precjenjuju vlastite sposobnosti (u tom području)
• nesposobni ljudi podcjenjuju sposobnosti drugih ljudi (npr. stručnjaka)
• kompetentni ljudi podcjenjuju vlastite sposobnosti
• kompetentni ljudi ispravno procjenjuju sposobnosti drugih
Moglo bi se također reći: svako ko nikada ne sumnja u sebe i uvijek misli da su njihovi bližnji samo nesposobni gubitnici, može postati skeptičan, jer prema Dunning-Krugerovom efektu, oni su vjerovatno najveći gubitnici od svih.
Dunning-Krugerov efekt: uzrok i djelovanje
Naravno, ovaj eksperiment nije jedina stvar koja pokazuje Dunning-Krugerov efekt. Zdrav razum se također slaže s Darwinom, Dunningom i Krugerom. Kako bismo mogli procijeniti vlastitu kompetentnost u nekoj stvari, u konačnici nam je potrebna upravo ona kompetencija/sposobnost/iskustvo koja nas čini kompetentnima u ovoj stvari ili nam omogućava da ispravno zabilježimo povezane zahtjeve, prenosi MissZdrava.
Primjer, ako nikad nisam jurio prema golmanu na fudbalskom terenu, ne mogu procijeniti u kojem smjeru bi lopta (ili ja) letjela da sam udario loptu. S druge strane, ako sam doista dobar, imam osjećaj da će golman presresti loptu ako samo pucam pa znam da moram nešto smisliti da to odigram.
Pa, nije nam zapravo bitno hoće li se drugi precijeniti, ali Dunning-Krugerov efekt može uticati i na naš suživot. Primjer, svako ko zbog pretjeranog samopouzdanja djeluje toliko samouvjereno da može uvjeriti druge „u sebe“, može se teoretski i slučajno dočepati moći, a da nije kompetentan za obavljanje funkcije.
Ostale posljedice Dunning-Krugerovog efekta uključuju:
– Ustrajati u jednom mišljenju do radikalizacije
– Nesigurnost sposobnih ljudi/stručnjaka
Dunning-Krugerov efekt: evo šta možemo naučiti od nesposobnih ljudi
Doduše, sve bi te to moglo pomalo dovesti u iskušenje da se udariš rukom po čelu i čudiš se „svim tim tupanima koji se precjenjuju, premda nemaju ono što je potrebno“. Ali, oprez, Dunning-Krugerov efekt je prirodan, ljudski fenomen koji može uticati na sve nas, a na kraju krajeva, svi smo neznalice u nekim područjima. Ako biste 100 % isključili da tu i tamo svoje potencijale procjenjujete malo bolje nego što zaista jesu? I, ako to možeš, što smo upravo ovdje naučili o samoprocjeni i samopouzdanju? Do određene mjere, Dunning-Krugerov efekt je također samozaštita, zamisli samo koliko bismo bili nesretni da uvijek imamo jasnu sliku onoga što ne možemo.
Osim toga, strogo govoreći, oni koji poznaju Dunning-Krugerov efekt i lupaju se po čelu ionako dokazuju najveću nesposobnost, umjesto da iz toga izvlače zaključke i nešto nauče. U svakom slučaju, sljedećih pet lekcija je vrlo poučno:
1. Svako ko sumnja u sebe i svoje sposobnosti vjerovatno je sposobniji nego što misli.
2. Ako neko ima drugačije mišljenje od našeg, to ne znači da smo u krivu.
3. Koliko god da smo u nečemu dobri, ne stičemo nužno samopouzdanje jer nastupom i uspjehom ne jačamo svoje samopoštovanje.
4. Ljudi sa samopouzdanjem nisu automatski vrijedni povjerenja.
5. Niko ne mora moći učiniti sve kako bi bio sretan i siguran u sebe – uostalom, za sve nas vrijede ista pravila. (Tuzlanski.ba)
