Česte su preuranjene pojave srčanog udara, kod mladih osoba, fizički aktivnih, zdravih, sa zdravim životnim navikama. Zašto su iznenadne srčane smrti, šta se desi u organizmu, da li je prevencija moguća? Koliko su danas pored srčanih oboljenja u porastu i oboljenja štitne žlijezde, dijabetesa. Kolika je sad uloga post-covida. Gošća Novog dana je dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, specijalistica interne medicine, ekspertica za ultrazvuk srca kod odraslih.

Doktorica Ćorović-Kuburović je kazala da je srčanih udara kod mladih osoba bilo i ranije, te pojasnila zašto je to danas izraženo.

“Izraženo je zato što nam je stil života takav. Samo ako uzmemo da trebamo šest sati da spavamo, a da to ne radimo, da nam je to jedan od riziko faktora koji nam dovodi do stresa jer ne odmaramo svoje srce. Koliko mladih danas spava osam sati? Nas je životni stil odveo u nekom potpuno pogrešnom smjeru. Imamo splet faktora koji dovode do srčanog udara. Samo na jedan od tih ne možemo uticati, a to je genetika. Na sve ostale možemo uticati. Drugi su pušenje, fizička aktivnost, ishrana, stres, nivo masnoća u krvi, krvni pritisak – to su sve faktori na koje mi možemo uticati svojim ponašanjem, životnim stilom i navikama. Ako imamo samo genetiku, a nemamo sve ove faktore, mi nismo toliko ugroženi”, pojasnila je.

Navodi da mladi ljudi ne idu često na pregled.

“Mi se bavimo mnogim drugim stvarima, a sebe zapostavljamo. Taj preventivni pregled može nekome da spasi život, ne samo od srčanog udara”, istakla je.

Ćorović-Kuburović napominje da u slučaju bilo kakvih tegoba ljekar porodične medicine će uputiti pacijenta internisti i dalje kardiologu, ali ne i na preventivni pregled.

“To je ono što je strašno, ali tu nije kriv ljekar. Tu imate Zavod zdravstvenog osiguranja koji ne radi svoj posao. Zavod bi morao dati prevenciju bolesti i samim tim čim prevenira bolest, on smanjuje troškove. Ono što mi trebamo znati je da su ti preventivni paketi obaveza Zavoda zdravstvenog osiguranja. Vidimo da Zavod ne provodi sve ono što su obećali”, kazala je.

Podsjeća da je svaka firma po zakonu obavezna poslati svoje uposlenike na sistematski pregled.

“Ono što jeste malo diskutabilno je što firma ugovara koji je obim sistematskog pregleda. Ako se pošteno odradi taj sistematski pregled, kako ga mi radimo na poliklinici, onda se puno stvari može vidjeti preventivno. Tu prevenciju trebamo staviti na jedan mnogo viši nivo od liječenja. Kada dođemo do liječenja, troškovi su mnogo veći, a najveći trošak je ljudski život”, kazala je.