Ne plaćate hlađenje prostora, već plaćate "borbu" klime da dostigne nemoguće niske temperature u zagrijanim zidovima.
Većina ljudi pravi istu grešku čim uđu u stan – klimu spuste na 20 ili 22 stepena, očekujući trenutno olakšanje. Rezultat? Tijelo doživi temperaturni šok, a brojilo električne energije počinje da "vrti" kao ludo.
Ako želite da stan bude ugodan, a da vas račun za struju na kraju mjeseca ne iznenadi, ključno je znati na koliko stepeni držati klimu ljeti.
Odgovor nije u ekstremnom hlađenju, već u pametnom podešavanju koje čuva i vaš budžet i vaše zdravlje.
Na koliko stepeni držati klimu ljeti?
Raspon od 26 do 27 stepeni idealan je kada je vanjska temperatura oko 34 stepena. Pravilo "sedam do osam stepeni razlike" između vanjske i unutrašnje temperature osigurava ugodan boravak u stanu i smanjuje temperaturni šok kada izlazite napolje.
Najveći problem nije vrućina, već utrka za 22 stepena. Kada tražite tako nisku temperaturu, klima-uređaj duže radi punim kapacitetom, zidovi se sporo hlade, a račun za struju u augustu neumoljivo raste.
Kako podesiti klimu u stanu bez ogromnih računa
Napravite hlad
Prvo spustite roletne oko 11 sati, pa tek onda uključite uređaj. U stanu od 45 kvadrata jedan južni prozor zagrijava dnevni boravak više nego cijeli hodnik, pa bez zaštite od sunca nema ni štedljivog hlađenja.
Zaboravite na "Turbo" način rada
U spavaćoj sobi nemojte težiti ledenom zraku čim legnete. Odnos od 34 stepena vani i 26 unutra temperaturna je razlika koju tijelo mnogo lakše podnosi.
Ne vjerujte slijepo daljinskom upravljaču
Kada na displeju piše "AUTO" i 21 stepen, soba djeluje rashlađeno samo prvih deset minuta. Umjesto toga, podesite klimu na 26 stepeni uz srednju brzinu ventilatora – uređaj će raditi mirnije, tiše i ekonomičnije.
Ne čekajte da se zidovi pregriju
Ako klimu uključite tek u 18 sati, kada su zidovi već vreli, ona nadoknađuje zaostatak cijele prostorije. Jeftinije je da uređaj radi ranije umjerenom snagom nego da navečer satima pokušava spustiti temperaturu sa 31 na 22 stepena.
Sušenje veša u stanu je greška
Ljeti sušenje veša u dnevnoj sobi stvara vlagu. Kada je zrak težak, temperatura klime mora biti niža da biste imali osjećaj ugodnosti, a tada račun počinje rasti.
Čista klima vrijedi više od dodatnog stepena na daljinskom upravljaču
Prljav uređaj troši mnogo više električne energije. Filter koji niste očistili dvije sedmice puni se prašinom, slabije hladi, a korisnici često pogrešno misle da trebaju dodatno sniziti temperaturu, iako je problem zapravo u zaprljanosti.
Dodatni trikovi za efikasnije hlađenje
- Provjetravanje navečer
Otvorite prozor na pet do deset minuta, pa tek onda pustite klimu da održava već rashlađen prostor.
- Uloga ventilatora
Nakon 21 sat, ventilator postavljen pored otvorenog balkona izbacit će ustajali topli zrak i rasteretiti klimu prije spavanja.
- Ugasite nepotrebne izvore toplote
Televizor, punjači i sijalice zagrijavaju prostor više nego što mislite. Isključivanjem ovih uređaja olakšavate posao klimi i direktno štedite novac.
Zašto računi "eksplodiraju" baš kada podesite klimu ispod 25 stepeni?
Mnogi misle da će klima brže rashladiti prostor ako je podese na 20 stepeni. To je tehnička zabluda koja košta. Klima-uređaj radi punim kapacitetom sve dok ne postigne zadatu temperaturu.
Kada je podesite na 20 stepeni, kompresor ne prestaje raditi dok ne dostigne taj nivo, što znači da satima troši maksimalnu količinu energije.
S druge strane, podešavanje na 26 stepeni omogućava kompresoru da se češće isključuje ili prelazi u režim rada s manjom potrošnjom čim postigne željenu temperaturu.
Ta razlika od samo četiri ili pet stepeni na daljinskom upravljaču na kraju mjeseca donosi uštedu u potrošnji električne energije od čak 20 do 30 posto.
Zaključak je jednostavan: Ne plaćate hlađenje prostora, već plaćate "borbu" klime da dostigne nemoguće niske temperature u zagrijanim zidovima.
Ako je podesite na optimalnih 26 stepeni, klima postaje vaš saveznik, a ne najveći potrošač u kući.
