Uz malo više pažnje i higijenskih navika, rizik se može značajno smanjiti i osigurati sigurnije pripremanje obroka.
Iako se često smatra da su najprljaviji dijelovi kuhinje spužvice, sudopera ili ostaci hrane, najnovija istraživanja pokazuju da je zapravo čovjek najveći prenosilac bakterija u kuhinji.
Stručnjaci navode da se mikrobi najčešće ne šire zbog očiglednih higijenskih propusta, već kroz svakodnevne radnje o kojima rijetko razmišljamo.
Naime, ljudi tokom pripreme hrane neprestano dodiruju različite površine i tako nesvjesno prenose bakterije s jednog mjesta na drugo.
Problem nastaje u običnim situacijama – kada se, naprimjer, rukuje ambalažom sirovog mesa, a zatim dodiruju čisti tanjiri, frižider ili kuhinjski elementi. Na taj način dolazi do takozvane unakrsne kontaminacije, iako površine na prvi pogled djeluju čiste.
Poseban problem predstavljaju često dodirivani predmeti poput ručki ormarića, česmi, prekidača i kuhinjskih aparata, na koje rijetko obraćamo pažnju tokom čišćenja, iako su u stalnoj upotrebi.
Većina bakterija koje prenosimo nije opasna po zdravlje, ali cilj je spriječiti njihovo širenje na hranu i površine koje dolaze u direktan kontakt s obrocima.
Stručnjaci savjetuju češće i temeljitije pranje ruku tokom pripreme hrane, posebno nakon dodirivanja ambalaže, sirovih namirnica ili kuhinjskog otpada. Također, preporučuje se redovno brisanje površina koje se često koriste, kao i odvajanje sirove i pripremljene hrane kako bi se smanjio rizik od kontaminacije.
Važnu ulogu imaju i kuhinjske krpe koje bi trebalo redovno mijenjati, jer njihova nepravilna upotreba može dodatno doprinijeti širenju bakterija.
Stručnjaci poručuju da se većina kuhinjskih infekcija ne dešava zbog velikih grešaka, već upravo tokom svakodnevne pripreme hrane.
Uz malo više pažnje i higijenskih navika, rizik se može značajno smanjiti i osigurati sigurnije pripremanje obroka.
