Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Djeca razvedenih roditelja su slabija u školi i češće imaju probleme

Preuzmite sliku

Nezadovoljstvo može biti posljedica činjenice da razvedeni roditelji često imaju neriješene probleme među sobom i nisu uspostavili kvalitetnu saradnju u odgoju djece, pa djeca zbog toga postaju buntovna. 

Djeca čiji su se roditelji razveli, te žive s jednim roditeljem imaju slabiji uspjeh u školi, te povećan rizik od toga da neće završiti srednju školu. Razvod roditelja, djeluje manje negativno na školski uspjeh djece, ako su u pitanju djeca čiji su se roditelji razveli dok su bila jako mala, dok kod djece starije od sedam godina najviše raste, pokazalo je istraživanje britanskih naučnika.

“Istraživanjem koje je započelo 2000. obuhvaćeno je 19.000 djece i roditelja i u međuvremenu su praćeni različiti aspekti njihovog odrastanja: od nivoa smirenosti, tjeskobe, simptoma depresije, pa do nivoa pismenosti i uspjeha u školi”, kaže prof. dr. Emla Fitzsimons iz britanskog Zavoda za obrazovanje.

Dio podataka još se obrađuje i dovršavaju se kontrolna istraživanja, ali čini se da istraživanje ukazuje i na mogućnost da su djeca razvedenih roditelja sklonija depresiji. Razlika se posebno primjećuje među tinejdžericama: dok je među djevojčicama koje žive s dvoje roditelja u stabilnoj vezi, 22 posto njih imalo simptome depresije, dok je kod djevojaka koje žive s jednim roditeljem taj postotak iznosio 27%.

Zanimljivo je da se razlike bilježe i kod dvoroditeljskih porodice koje imaju neke probleme, primjerice bolest u porodici, ili slabije prihode i siromaštvo – i tada djevojke koje žive s oba roditelja nešto rjeđe imaju simptome depresije.

Razlike mogu biti posljedica činjenice da razvedeni roditelji često imaju neriješene probleme među sobom i nisu uspjeli uspostaviti kvalitetnu saradnju u odgoju djece, pa djeca zbog toga postaju buntovna, koriste situaciju i prestaju brinuti o učenju i obavezama, ili se povlače u sebe i postaju slabiji učenici jer su tjeskobni, upozoravaju britanski stručnjaci.

“Moramo biti svjesni toga da smo mi odgovorni za svoj odnos s djetetom i da o tome možemo razgovarati s njim, te da ne smijemo biti ‘advokat’ i učiti dijete kako da se nosi s drugim roditeljem. Treba mu prepustiti da taj odnos samostalno gradi u susretima s tim roditeljem, ističe psiholog. Naravno, osim u slučajevima kada primjećujemo moguće tragove zlostavljanja djeteta, fizičkog, psihičkog ili eventualno seksualnog, kada roditelj svakako mora zatražiti reakciju institucija i zaštititi dijete.”

Glavni je zaključak tih istraživanja tada bio da su jednoroditeljske porodice puno češće bile pogođene finansijskim problemima, što se povezivalo s učestalijom tjeskobom kod roditelja koji je glava obitelji, slijedom čega i njegovi odgojni postupci prema djeci mogu biti slabiji. (24sata.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,