Nedjelja, 20. Septembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Devent načina kako vaša koža reaguje na svakodnevne situacije

Koža je, bez sumnje, vrlo važan dio vašeg tijela. Zapravo je najveći organ u ljudskom telu. Međutim, uprkos toj činjenici, i dalje ostaje pomalo tajnoviti organ, piše Bright Side.

Naravno, svi znaju da može promijeniti boju, teksturu i izgled, na primjer, nakon sunčanja. Ali, neke druge reakcije, poput crvenila ili kada se naježimo mogu nam dati dublje razumijevanje o tome kako naše tijelo funkcionira, prenosi Tuzlanski.ba.

Drago nam je što možemo reći da smo našli odgovore na mnoga pitanja o svim stvarima koje naša koža radi svaki dan i ne možemo prestati razmišljati o tome.

1. Naša se koža potpuno obnavlja svakog mjeseca

Vjerovatno već znate da je vaša koža sačinjena od milijardi ćelija, tako da tu nema tajne. Međutim, od tog izuzetno velikog broja izgubi se oko 30 000 do 40 000 ćelija u obliku pahuljica. I to samo za jednu minutu. U osnovi, ako zbrojite težinu kože koju ste izgubili u posljednje 4 i pol godine, završili biste s oko 40 kilograma ljuskica kože! Naravno, to u svakodnevnom životu teško da primijetiti. Mrtva koža samo propada bez zvuka i ne ostavlja traga. Ono postaje prašina, koja čini mnogo onoga što pometete dok čistite kuću.

  • Zbog toga se možete zapitati šta se događa kada izgubimo tu kožu. Kao što se ispostavilo, koža se odnosi na regeneraciju. Drugim riječima, većina ljudi je potpuno obnovila kožu nakon 2 sedmice do mjesec dana. To također znači da je većina kože koja je vidljiva golim okom zapravo spremna za ispucavanje. Ako vam se čini da je ovo pomalo jezivo, samo razmislite o činjenici da je gubljenje toliko kože također ono što omogućava da se naše rane zacijele tako brzo.

    2. Zašto se crvenimo?

    Crvenilo je prirodni odgovor koji ne možemo kontrolisati. To je način na koji naša tijela reagiraju, a da mi nismo u stanju učiniti bilo šta da to spriječimo. Čak možete reći da što više želimo da sakrijemo da se nečega stidimo, to više postajemo crveni. Kad osjetimo stid ili žaljenje, adrenalin u tijelu se povećava, srce kuca brže, a čovjek teško diše. Krvne žile se šire tako da dodatna krv koja se ispumpa može brže teći. Naravno, vene na našim obrazima se proširuju i to je ono što naše lice odjednom čini, i na našu žalost, beznadežno crvenim. Na neki način, kada se crvenite, odajete da priznajete da ste učinili nešto što niste trebali da uradite i da se toga stidite. Crvenilo može biti i nenamjeran način da kažete da vam je žao kada ste napravili nešto sa čime se društvo ne slaže.

    3. Zašto neki ljudi imaju pjege?

    Melanin je glavni igrač ovdje. Pjege su dijelovi vaše kože s većom koncentracijom melanina koji se ne raspoređuju ravnomjerno, već umjesto toga u malim skupinama. Međutim, mehanizam ostaje isti: područja kože s većom koncentracijom melanina postaju aktivna kada su izložena suncu. To je razlog zašto se neke pjege često pojavljuju ljeti, a zatim nestaju tokom zime.

  • Zanimljivo je da se pjegice pojavljuju brže od uobičajenog preplanulog dijela tijela, uglavnom zbog toga što su grupisane na malim dijelovima tijela, što im čini kontrast više uočljivim. No, melanin je zapravo aktivan u svim tipovima kože u svakom trenutku.

    4. Zašto koža postaje crvena kad se opeče?

    Melanin je, još jednom, odgovoran za preplanulu kožu. Lijepa boja poljupca od sunca za kojom svi čeznemo nije ništa više i ništa manje nego reakcija kože na ono što on smatra napadom UV zraka. Melanin djeluje kao svojevrsna barijera i povećava njegovu koncentraciju, apsorbirajući ove zrake kako bi izbjegao nepopravljivu štetu. Zbog toga vidimo kako izgledaju preplanuli nakon umjerenog izlaganja suncu.

  • Ali nemaju sve vrste kože jednaku količinu melanina. Ponekad proizvedena količina nije dovoljna da UV zrake ne bi prodrle u dublje slojeve naše kože. U tom se slučaju ti slojevi na kraju oštete, a mi to nazivamo sunčanim opekotinama. Sunčane opekline nastaju kada vrijeme koje provedemo izloženi suncu ili način na koji to radimo prelazi zaštitnu sposobnost ove prirodne barijere. Svjetlija koža može već izgorjeti za oko 15 minuta, dok tamnija koža može biti izložena istom zračenju dužih razdoblja bez da se to išta dogodi.

    5. Naša je koža puna bakterija

    Tokom vašeg odraslog života na vašoj koži može se naći do 1000 različitih vrsta bakterija. Ovi organizmi, koje stvara naše tijelo, obično su dobri i često su potrebni. Pomažu u borbi protiv drugih patogena koji nam mogu biti štetni – i mi smo im izloženi svakodnevno.

    Ali pod određenim uslovima kao što su faktori okoliša, starenje, stres, anksioznost i pretjerano izlaganje suncu, te dobre bakterije mogu se okrenuti protiv nas i uzrokovati razne kožne probleme kao što su dermatitis, akne i rozacea- među najčešćim problemima.

    6. Zašto se naježimo?

    Možete pratiti ovaj fenome nazad do životinja. To smo naslijedili od njih kao obrambeni mehanizam za borbu protiv hladnoće. Svaka dlaka povezana je s kožom pomoću sitnog mišića. Kada se to dogodi, kosa „ustaje.“

  • Što više krzna ima životinja, to je efektivniji trik. Životinjsko krzno se nahrupi kad se osjeća ugroženo. Zbog toga, na primjer, mačka sa krznom i zakrivljenim leđima izgleda veće, a to može biti korisno kada treba uplašiti neprijatelja.

    Ono se može javiti i za vrijeme fizičkih napora, čak i za sitne aktivnosti. To je zbog toga što fizički napor aktivira vaš simpatični, odnosno instinktivni, živčani sistem. Ponekad se može pojaviti bez razloga.

    7. Koža i mozak su jedno kada je riječ o emocijama

    Ljudi imaju mnogo receptora za kožu koji nam pomažu da sagledamo šta se događa i izvana i iznutra u našim tijelima. Većina tih receptora nalazi se na koži. Djelimično su odgovorni za to što nas svakodnevno doživljavaju hladnoće, vrućine i mnoge druge stvari.

    Ova veza može se primijetiti, primjera radi, kada se naježimo. Kao što smo spomenuli u prethodnoj tački, naježiti se možemo kada nas neko miluje, ali i kada se prepadnemo nečega. To bi moglo biti povezano s našom sposobnošću da razaznamo obje situacije. Naš mozak nam omogućava racionalizirati situaciju i tako je doživjeti.

    8. Zašto se vrhovi prstiju naboraju u vodi?

    Vanjski sloj kože prekriven je posebnim uljem koje osim što vlaži i štiti kožu, čini je vodootpornom. Kad operemo ruke, lako možemo vidjeti da voda ne prodire kroz kožu, već umjesto toga klizi. To je zbog toga što ulje djeluje kao barijera koja sprječava kožu da djeluje poput spužve koja odmah upija bilo koju tekućinu.

  • Ali kada dugo namočimo prste u vodi, poput mora ili opuštajuće kupke, to ulje nestaje. Tada voda može lako prodrijeti u najudaljeniji sloj kože i, kao rezultat toga, ona počinje apsorbirati vodu.Postoji nekoliko teorija koje bi mogle objasniti zašto se koža nabora kada upije vodu, ali još uvijek nema jasan zaključak. Jedna teorija kaže da je to način prilagođavanja okruženju. Vlažne predmete je teško pokupiti, a natečena koža bi mogla olakšati zadatak.

    9. Koža, nokti i kosa svi su dio istog tima

    Kosa i nokti su zapravo samo 2 različita tipa kože. Oni više liče na ekstenzije kože ako hoćete, a znače da štite neke dijelove našeg tijela. Kosa raste svugdje na tijelu osim usana, leđa, ušiju, dlanova, pupka i ožiljaka. I nokti pružaju zaštitu osjetljivim vrhovima prstiju i nožnih prstiju.

  • Začudo, ni kosa ni nokti nisu žive stanice, pa se možda pitate zašto još uvijek rastu svaki dan. Ali činjenica je da oni zapravo ne rastu. Kad se stvori nova koža (koja je živa), ona istiskuje mrtve ćelije. Uzgred, te mrtve ćelije su nekada bile koža. Upravo ovaj postupak čini vašu kosu “dužom” iako je samo gurate. Sličan proces se događa i na noktima. Stanice kože rastu i nakupljaju se na krajevima naših prstiju, rezultirajući debelim slojem keratina. To su naši nokti. Činjenica da su kosa i nokti napravljeni od mrtvih ćelija objašnjava zašto ne osjećamo bol kad ih režemo.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,