Leptirići u stomaku, opsesivno razmišljanje o partneru, rasijanost ili svjetlucanje u očima? A šta se zaista dešava u našem organizmu kada nekoga poželimo? Na jednu noć, ili zauvijek?

Nauka je prije nekoliko decenija došla do neobičnih, ali opipljivih rezultata o odgovorima našeg tijela na osjećanja poput strasti, požude, zaljubljenosti i ljubavi.

Istraživanja su pokazala da za svako od njih postoji specifično stanje, ili – hemijska reakcija našeg mozga.

Dokazano je da požuda, koja je podstaknuta žudnjom za seksualnim zadovoljstvom, oslobađa hormone poput testosterona i estrogena, koji utiču na libido osobe.

Zaljubljenost, sa druge strane, oslobađa neurotransmitere poput dopamina i noradrenalina, što dovodi do osjećanja uzbuđenosti, gubitka apetita, i smanjene potrebe za spavanjem.

Treća kategorija – ljubav, trajnija je i zasnovanija na realnim odnosima i okolnostima. Ona podstiče stvaranje hormona poput oksitocina i vazopresina.

Stručnjaci za veze poslednjih godina pokušavaju da odgovore na ova pitanja iz ugla svojih iskustava i proučavanja.

Ovo su njihovi najčešći odgovori:

1. Požuda je vezana za fizičku privlačnost, ljubav se bazira na emotivnoj povezanosti.

2. Požuda je impulsivna, za ljubav je potrebno vrijeme.

3. Požuda je površna, ljubav je dublja i utemeljenija.

4. Požuda je kratka i iznenadna, ljubav je spora i stabilna.

5. Požuda se vremenom smanjuje, ljubav vremenom jača. (budoar.rs)