Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Da li su istiniti? 5 mitova o potamnjivanju i samopotamnjivanju kože

Preuzmite sliku

Temperature mogu biti nepredvidive i zbunjujuće u najboljem slučaju od vremena za plažu do vremena za park, i to sve u istoj nedjelji, piše Wannabemagazine

Svi znamo da, bez obzira da li smo u zatvorenom ili na otvorenom, pada kiša ili sija sunce, SPF je obavezan, iz dana u dan. Istina je da većina ljudi još uvijek ne nosi kremu za sunčanje.

Štetni i netačni mitovi o potamnjivanju kože, koji su nastali mnogo prije nego što smo imali informacije i znanja koja danas imamo, još uvijek postoje u javnoj svjesti. .

Potamnjivanje kože – mitovi i zablude

Dobijanje „baze“ iz solarijuma spriječava kasnije opekotine

Nije istina. Ovo je jedan od najpopularnijih mitova kada je u pitanju potamnjivanje kože. Smatra se da ima malo dokaza koji podržavaju ideju da vas “bazni ten” štiti od opekotina od sunca, smatraju stručnjaci. U stvari, ako uopšte nudi bilo kakvu zaštitu, to je samo ekvivalent nošenja kreme za sunčanje sa SPF od 3 do 4. Iako je ovo bolje nego ništa, nijedan kredibilan stručnjak ne bi preporučio korištenje kreme za sunčanje sa SPF od 4.

Ovaj mit je posebno problematičan kad uzmete u obzir da većina ljudi ide putem dobijanja „baznog tena” prije nego što krene na odmor, gdje leži na plaži i izlaže se suncu čak i duže nego inače. Rizici dugotrajnog sunčanja su veći od nedokazanih prednosti osnovnog tena. Većina solarijuma izlaže ljude UVA zračenju, a UVA zraci su duži i sežu duboko u kožu. Svako sunčanje oštećuje kožu i smatra se da može povećati rizik od raka kože, posebno ako je često ili dugotrajno.

  • Krema za sunčanje će spriječiti tijelo da apsorbuje vitamin D i dovesti do nedostatka

    Nije istina. Studije nikada zapravo nisu otkrile da svakodnevna upotreba kreme za sunčanje dovodi do manjka vitamina D. U stvari, kada se ovo proučavalo, pokazalo se da su ljudi koji svakodnevno koriste kremu za sunčanje u potpunosti sposobni da održe nivo vitamina D. Jedno od objašnjenja za ovo može biti da bez obzira koliko kreme za sunčanje koristite ili koliko je visok njen faktor, neki od sunčenih UV zraka dopiru do kože. Krema za sunčanje, recimo SPF 15, filtrira 93% UVB zraka, SPF 30 filtrira 97%, a SPF 50 filtrira 98%. Ovo znači da negdje od 2% do 7% sunčevog UVB-a dolazi do vaše kože, čak i sa visokim SPF kremama za sunčanje – i to ako ih koristite u potpunosti adekvatno.

    Zapravo, istina je da je mnogo lakše dobiti dovoljnu količinu vitamina D nego što većina ljudi shvata – ili nego što tvrde teoretičari zavjere. Stručnjaci smatraju da ljudi mogu da zadovolje dnevne potrebe za vitaminom D kroz ishranu ili vitaminske suplemente. Pojedini prehrambeni proizvodi prirodno sadrže vitamin D, dok su drugi obogaćeni njime, pa ako ste zabrinuti da ćete dobiti dovoljno za održavanje zdravlja, prvo pogledajte svoju ishranu. To je lako rješenje i mnogo zdravije od sjedenja na suncu.

  • Solarijumi su sigurniji od izlaganja sunčevim UV zracima

    Nije istina. Da ne kažemo, ekstremna neistina. Kada su u pitanju mitovi za potamnjivanje kože i sunčanje, ovo bi moglo biti jedan od najopasnijih. Smatra se da izloženost UV zračenju (preko UVA i UVB zraka), bez obzira na izvor, povezana je sa rakom kože i preranim fotostarenjem kože. Fluorescentne lampe koje se koriste u solarijumima emituju i UVA i UVB, ali se procenjuje da je UVA oko tri puta veća od prirodne sunčeve svjetlosti. I pošto ovi zraci prodiru dublje u kožu nego UVB, postoji jača veza između izloženosti UVA i melanoma, koji je najsmrtonosniji oblik raka kože.

    Na kraju dana, UVA i UVB zraci uzrokuju oštećenje DNK u našim ćelijama kože. Ova oštećenja su kumulativna i mogu da, tokom vremena, dovedu do mutacija u našoj DNK, a ove mutacije su ono za šta naučnici vjeruju da je prekursor većine vrsta raka. Dakle, bez obzira da li ste skloni gorenju ili potamnjivanju kože, na suncu ili u solarijumu, svaka promjena boje koja se dogodi na vašoj koži kao rezultat izlaganja UV zračenju je znak oštećenja DNK.

    Sredstva za samopotamnjivanje mogu također biti štetna za kožu

    Tačno je, ali samo ako se koriste pogrešno. DHA (dihidroksiaceton), koji je aktivni sastojak, aditiv za boju, i koristi se u većini krema za samopotamnjivanje, kada se koristi sam i u veoma velikim količinama, može da dehidrira kožu, što naravno može dovesti do preranog starenja, kažu stručnjaci.

    Dok je potrebno više studija da biste bolje razumjeli efekti DHA, sve dok pratite uputstva za upotrebu, zaista nema potrebe da se plašite zbog upotrebe krema za samopotamnjivanje, ali postoje mjere predostrožnosti koje možete preduzeti da biste bili sigurni da brinete o svojoj koži. Predlaže se da ograničite izlaganje UV zračenju kada nosite kremu za samopotamnjivanje, jer ona ne pruža nikakvu UV zaštitu. Dakle, i dalje morate svakodnevno da nosite UVA/UVB kremu za sunčanje širokog spektra. Također, preporučuje se korištenje antioksidanata, poput vitamina C, kao dio rutine njege kože i pronalaženje sredstva za potamnjivanje kože koje je također formulisano antioksidansima, za borbu protiv efekata slobodnih radikala.

  • Tamnijim tonovima kože nije potrebna krema za sunčanje

    Nije istina. Svako treba da nosi kremu za sunčanje jer je svako podložan oštećenju od sunca, iako u različitom stepenu. Iako je tačno da je rak kože moguć i da je zabilježen u svim tonovima kože, koliko su tamniji tonovi kože osjetljivi na oštećenja od sunca je oblast koja zahtjeva više istraživanja.

    Za sada, naučnici su otkrili da oni sa tamnijim tonovima kože imaju produktivnije melanocite (ćelije koje proizvode melanin), što doprinosi stopi apsorpcije UV zraka koja iznosi otprilike 30% do 50% stope apsorpcije UV zraka koje se nalazi u bijeloj koži.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , ,