U svakom slučaju: Dobrodošao Nijaze u grad u kojem žive sportski fanatici željni vrhunskih rezultata!
Da se Sloboda dugi niz godina nalazi u nezavidnoj situaciji evidentna je činjenica koju niko ne može osporiti. Ulagati velika sredstava u klub sa milionskim dugovanjima niko ne želi, vraćati milionske dugove prethodnika niko ne želi, ugasiti klub i krenuti ispočetka bila bi tragedija. Je li fuzija dva kolektiva najbolje rješenje za ljubitelje sporta u gradu soli.
Kada se vodstvo pojedinog kluba nađe u nezavidnoj finansijskoj situaciji, rezultatskom padu, nemogućnosti ispunjenja prvobitno zacrtanih planova najčešće se počinju tražiti novi načini za razbijanje tih barijera. Mnogi upravo taj kvalitativno kvantitativni iskorak vide u fuziji, odnosno ujedinjenju pojedinih klubova koji bi se pravnim riječnikom mogao definisati kao „Ujedinjenje zainteresiranih klubova prema odlukama prethodno odvojenih Skupština.”
Nema sportova i nema takmičenja koje je pošteđeno „fuziranja” koje je se nameće kao jedino zdravo i ispravno rješenje u spašavanju istih. Prisjetimo se, fuzija nogometnih klubova u Hrvatskoj je svakodnevna pojava, prvo Marsonija i MV Croatia fuzirali u jedan klub „Marsonia 1909”, zatim je u Puli spajanjem NK Istre i NK Pule 1986 nastala „NK Istra 1961”. Posljednji pozitivan primjer dolazi iz Srbije gdje je košarkaški gigant KK Crvena Zvezda fuzirala sa FMP-om i na taj način preko noći postala izuzetno organiozovan i respektabilan klub koji je danas bez poraza u EuroCup takmičenju i obezbjedio ulazak među 16 najboljih dva kola prije završetka grupne faze.
Ta će nama ta neka fuzija?
Brojna se pitanja nameću, je li sve tako jednostavno? Na kojim nivoima i na koji način je moguće fuziranje klubova? Koji su tačni motivi i očekivanja obje interesne strane? Koliko dobrog fuzije donose a koliko lošeg? Pa čak i ona savim banalna poput: Ta će nama ta neka fuzija, e pa idemo redom:
Na kojim nivoima i koji način je moguće fuziranje klubova?
Kao što smo naveli unekoliko primjera iz ex-yu, ujedinjenja klubova mogu biti različita. Postoji mogućnost osnivanja novog sportskog udruženja (sa ili bez gašenja fuzioniranih klubova, što ovisi o finansijskim dubiozama određenog udruženja), moguće je postaviti zajedničku upravu od članova uprave oba kluba (najčešći primjer) na način da ta zajednička uprava djeluje u klubu koji je odabran da bude nositelj projekta, dok se drugom fuzioniranom klubu ne remeti integritet i pravna osobnost (ali se svjesno rezultatski i razvojno limitira). Kombinacija ima još. Česti su slučajevi tzv. tihe fuzije odnosno saradnje klubova na nivoima struke, a koje se najčešće odnose na provođenje zajedničkih programa rada u mlađim dobnim kategorijama i td… Međutim, vratimo se onome što nas konkretno u Tuzli zanima.
Koji su tačni motivi i očekivanja obje interesne strane?
Povećanje koncentracije kvaliteta u mlađim dobnim kategorijama, povećanje kvaliteta stručnog kadra, poboljšanje takmičarskog programa, optimalizacije korištenja infrastrukture i povećanje potencijala pronalaska novih sponzora/ulagača.
Najrealnije od svega, motivi takvih saradnji su najčešće isključivo finansijske prirode što je i razumljivo ako fudbal tretiramo kao biznis što on usitinu već godinama u svijetu i jeste. Stoga ne čudi činjenica da su upravo uspješni biznismeni na čelu uspješnih sportskih kolektiva.
Koliko dobrog i lošeg donose fuzije?
POZITIVNE STRANE
– koncentracija igračkog, stručnog i menadžerskog kvaliteta
– širenje broja članova, baze kluba
– smanjivanje troškova
– veće marketinške mogućnosti
– entuzijazam oko novozapočete priče (projekta)
– neopterećenost prošlošću (teorija)
– povećana ambicioznost i motiviranost sudionika projekta
NEGATIVNE STRANE
– gubljenje indetiteta pojedinih klubova
– mogućnost gubljenja dijela članova i potpore simpatizera
– gubljenje smisla postojanja udruženja kao dotadašnjeg fakta
Ukratko da rezimramo!
Fuzije (saradnje) klubova su spas isključivo u slučajevima kada se odluka o saradnji donese prema zdravom, definisanom i dugoročnom programu iza kojeg stoje ljudi koji su se dokazali u realizaciji istih/sličnih projekata. Za sve ostalo možemo upotrijebiti onu staru narodnu „preljevanja iz šupljeg u prazno”, sa kratkim rokom trajanja. Fuzije su dvosjekli mač.
Ljubitelji sporta u Tuzli su „ZA”
Među ljubiteljima sporta u Tuzli, vlada apsolutno pozitivna atmosfera (anketni rezultati) koju bi mogli ilustrovati rečenicom: „Idemo na sve ili ništa, ništa već imamo…” Sama pomisao da bi se mogao zadržati naziv „Sloboda” uz dodatak, recimo 1919 (godina postanka kluba) te crveno-crne boje i utakmice na Tušnju djeluju više nego prihvatiljivo jer u tom slučaju Sloboda nastavlja svoj novi život na zdravim temeljima bez milionskih repova. Istorija će se uvijek pamtiti, iskreni simpatizeri crveno-crnih nikada neće zaboraviti velikane sa Tušnja, ostvarene rezultate i druge svijetle tačke u prošlosti.
Vrijeme je za titule!
U poslijeratnoj istoriji Sloboda je bilježila relativne uspjehe, nekoliko puta se bilo nadomak titule ali se to nikada nije desilo. Da li je upravo sada kucnuo trenutak da se bilježe neki novi rezultati, šampionski i evropski… Može li to učiniti dokazani biznismen i sportski radnik koji se zove Nijaz Gracić, u prilogu nekoliko video zapisa sa gostovanja u TV emisijama, prosudite sami.
U svakom slučaju: Dobrodošao Nijaze u grad u kojem žive sportski fanatici željni vrhunskih rezultata!
(Preporučujemo da pogledate izjavu Selimovića na 11:50 sec upućenu Nijazu Graciću u emisiji na TV ALFA)
LIKE: FK Sloboda Tuzla – LIKE: Fukare Tuzla 1987
Tuzlanski.ba
