Krajem prošle godine u BiH je bilo evidentirano 190 političkih stranaka, što je, otprilike, jedna stranka na 20.000 stanovnika, a po čemu smo rekorder u Evropi.
U ovoj godini formirane su još dvije, sa Željkom Komšićem i Živkom Budimirom na čelu. Činjenica je da u bh. podneblju stranke niču kao gljive poslije kiše pa se može očekivati da će ih do općih izbora 2014. godine biti i više od 200.
Časni izuzeci
Poređenja radi, u zemljama svijeta broj partija rijetko je veći od 50, dok je u najrazvijenijim zemljama uglavnom manje od 20 stranaka na političkoj sceni. Je li ogroman broj stranaka u našoj maloj državi odraz demokratije i puta ka napretku ili je pluralni sistem prilika za tzv. politički biznis, pitali smo političare i analitičare.
Gavrilo Antonić, nekadašnji izvršni direktor PDP-a, smatra da se osnivanjem novih stranaka, uz časne izuzetke, ne nudi ništa novo.
– Osnivanje novih stranaka moglo bi biti put ka boljem, ali u našoj situaciji je samo pregrupisavanje postojećih kadrova. Nema novih likova niti programa. Uglavnom nema novih ideja koje nude rješenja. Sve je isto, samo se politička scena usložnjava, a narod nastavlja izluđivati – kaže Antonić.
Advokat Esad Hrvačić, pak, smatra da je politika u našim okvirima, prije svega, „dobar biznis, a rijetko su u njoj već realizirani ljudi”.
– Prednost bi trebale imati one stranke koje su spremne rješavati nagomilane ekonomske probleme – kaže Hrvačić.
Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović smatra je da se nalazimo „u drugoj fazi našeg pretpolitičkog stanja”.
– U prvoj, poslijeratnoj fazi, imali smo stotinjak stranaka i samo dvije i po ideologije, nacionalističku, socijaldemokratsku balkanskog tipa i ostatke komunističke ideologije. U drugoj fazi dešavaju se promjene kojima dobijamo samo srpske, hrvatske i bošnjačke, dakle, samo partije po etničkoj pripadnosti. Ne znamo koliko će još faza biti prije nego što uđemo u političko stanje zrele demokratije – kaže profesor Živanović.
O razlozima nastanka novih partija u BiH slično razmišljaju i poslanici SDP-a BiH, Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH i HDZ-a BiH.
Karlo Filipović (SDP) kaže da se u kontekstu stalnog povećanja broja stranaka BiH može posmatrati još kao mlada demokratija koja se još nije politički profilirala. Iako ističe da se nastajanje novih stranaka ne treba stavljati u negativan kontekst, nego se može i pozitivno posmatrati, Filipović kaže da „usitnjavanje” političke scene može dodatno usložniti političke dogovore u zemlji.
Preveliko „usitnjavanje” može usložnjavati proces potrebnih političkih dogovora u društvu, tim prije što mi imamo proporcionalni izborni sistem koji u suštini podstiče, pa i favorizira male političke stranke, jer cenzus je kod nas tri posto – kaže Filipović.
Prevara birača
Munib Jusufović (SBB BiH) smatra da bi u svakoj demokratiji formiranje novih stranaka trebao biti izraz nekih novih demokratskih procesa. Međutim, ističe Jusufović, s obzirom na toliki broj stranaka na ovako malom prostoru, nameće se pitanje šta stoji iza toga.
– Kada uzmemo u obzir činjenicu da vrlo mali broj njih prolazi i ovako mali cenzus, onda bi cenzus trebalo povećati i tako iščistiti političku scenu. Analizirajući razloge nastanka novih stranaka u BiH dolazimo do zaključka i sumnji da je kod mnogih u pitanju „politički biznis” u kojem se najčešće u vrijeme izbora „trguje” biračkim odborima. Nova stranka često je i prilika za neke ljude koji su otišli iz dotadašnjih partija da ostanu na poziciji i političkoj sceni – kaže Jusufović.
Marinko Čavara iz HDZ-a misli da su posljednji primjeri osnivanja novih stranaka u BiH dokaz da pojedinci žele ostvariti lični, a ne opći interes.
– Ništa novo nećemo dobiti s tim strankama, jer sve su to uglavnom stara lica. Vidimo da oni koji više ne mogu ostvariti svoje pozicije u bivšim strankama žele opstati na taj način da osnivaju nove stranke. Pokazuju to i ovi posljednji slučajevi, gdje pojedinci koji su dobili glasove kao pripadnici jedne političke partije sada prave stranku druge političke orijentacije. Na taj način dolazi do prevare volje svih onih koji su izašli na izbore, a i članova stranaka u kojima su bili. Prevarili su na neki način i svoj narod – smatra Čavara. (Dnevni Avaz)
Broj stranaka u Evropi i svijetu
Bugarska 177
Grčka 50
Turska 61
Velika Britanija 12
Rusija 35
Švedska 75
Švicarska 30
Mađarska 18
Slovačka 62
Bjelorusija 15
SAD 22
Kanada 19
Norveška 23
Danska 17
Novi Zeland 13
Broj stranaka u našoj regiji
Hrvatska 112
Srbija 90
Crna Gora 45
Makedonija 53
Slovenija 30