Petak, 24. Septembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Začarani krug: Mladi u BiH se školuju za rad vani, a nadležni sporo reaguju

Preuzmite sliku

Nekada industrijska država. Danas, BiH je devastirana zemlja usmjerena isključivo na trgovinu i edukaciju za zanimanja kojih je sve manje potrebno. Obrazovanje nije prilagođeno tržištu rada. Mladi se masovno odlučuju na prekvalifikaciju, kako bi posao našli u zemljama EU. Kako promijeniti taj trend, i kako se to održava na ekonomski razvoj naše zemlje?

Krajem juna ove godine na evidenciji nezaposlenih u BiH skoro 92.000 osoba mlađih od 30 godina. Od toga njih blizu 28.000 sa visokom stručnom spremom. Mladi iz naše zemlje, nakon završene srednje škole ili fakulteta, često su bez prakse. Samo sa teorijskim znanjem. Stoga teško dolaze do posla.

“Mladi bi voljeli da imaju češću, kvalitetniju i bolju poraksu, bolje mentorstvo nad praksom, kako bi bili spremniji za tržište rada. Međutim, nažalost, često se upravo praksa i u srednjem strukovnom obrazovanju odvija na mašinama koje su zastarjele, koje nisu u skladu sa vremenom, dok s druge strane, u saradnji s poslovnim svijetom, sa biznis sektorom, vidimo da oni danas traže gotov proizvod”, kazala je Katarina Vučković iz Instituta za razvoj mladih “Kult”.

Sve češće mladi planski završavaju škole za zanimanja potrebna tržištu zemalja EU, pokazalo je iskustvo Omladinskog centra u Tuzli. Česta je i praksa prekvalifikacije zanimanja s istim ciljem. A sve manje želje među mladima da pokušaju uspjeti u BiH.

“To je upravo to plansko upisivanje, u većini slučajeva je to medicinska škola, i da se bude njegovatelj, i što je najgore, ja u tim mladima ne vidim ni tu želju da oni ni tamo napreduju, nego je to taj neki naš sistem, pa eto prvi posao, i mislim da ima i ovog problema-što mi nemamo tu kulturu da je normalno promijeniti posao”, naglasila je Mirela Biković iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.

  • I iz Univerziteta u Sarajevu potvrđeno nam je da je najviše interesa trenutno za Fakultet zdravstvenih studija. No, dobra vijest je da opada interes za društvene fakultete koji se dovode u vezu sa hiperprodukcijom kadrova.

    Bilježi se porast interesa za fakultete tehničke grupacije. Interesa za te kadrove ima sve više i na tržištu rada. Međutim, Univerzitet nema mogućnosti upisa većeg broja studenata na tim fakultetima.

    “To je daleko od potreba tržišta rada. Tu nas u nekim elementima limitira infrastruktura, u drugom broj kadrova koji treba da rade sa tim studentima, i u trećem, moram kazati, da nemamo tolike kapacitete na postojećim fakultetima da upišemo daleko veći broj nego što upisujemo”, kazao je Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.

    A šta rade u nadležnim ministarstvima kako bi se obrazovanje uskladilo sa tržištem rada. Iz Federalnog ministarstva za obrazovanje i nauku nikakvog odgovora.

    Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, kažu, preduzeli smo niz aktivnosti kako bi zainteresovali učenike da upišu zanimanja koja su potrebna tržištu rada.

    “Prvenstveno je upisna politika usklađena sa potrebama tržišta rada u lokalnim zajednicama. Također, obezbijedili smo stipendije, te troškove prevoza za učenike prvog razreda koji se opredijele za deficitarna zanimanja”, naveli su iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

    Međutim, očito je da navedene aktivnosti nisu dovoljne. Problem obrazovanja u BiH, i njegove nepovezanosti s tržištem rada već je donio bolne posljedice. Poslodavci sve manje imaju radne snage. Što tjera investitiore. A nadležni, tvrde ekonomisti, nisu sposobni stvoriti dobar poslovni ambijent u BiH.

    “Mi nemamo makroekonomiste, koji bi definisali pravce razvoja privrednih subjekata u BiH, koji mogu da koriste naše resurse. Dakle, kad kažem resurse, to je priroda u smislu ruda, drveta, vode, ali i u smislu radne snage koja je komponenta bez koje nema razvijanja nikakvog biznisa”, mišljenja je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

    Imamo dakle, začarani krug. Djeca planski upisuju škole sa kojima će posao naći van bh. granica, Univerzitet u Sarajevu nema mogućnosti proizvoditi više kadrova potrebnih tržištu rada, a nadležni poduzimaju tek spore korake u rješavanju ovog problema. Ko će konačno iskočiti iz kruga i ozbiljno se pozabavati ovim problemom? Prije nego odu svi radno sposobni mladi i otjeramo sve investitore? (N1)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,