Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Virtualna džungla: Novinarstvo na udaru divljih portala

Preuzmite sliku

Oni nemaju impresum, adresu, niti se zna ko im je vlasnik. Nikome ne odgovaraju. Informacije koje objavljuju su ili lažne, ili neprovjerene, ili preuveličane. Šteta koju nanose profesiji je nesaglediva.

Zaboravite sve što ste znali o novinarstvu: Evo zašto. Možda bi to bio naslov ovog članka da je objavljen na nekom od „portaloida“ u regionu. Vjerovatno bi prilikom dijeljenja naslov bio preoblikovan u Naučnici upozoravaju: Prava istina o novinarstvu, ili Apokalipsa novinarstva ili nešto slično.

Jer, distributeri sadržaja na onim portalima čija je vlasnička struktura nepoznata, koji ne objavljuju impresum, a najčešće nemaju ni redakciju, niti ijednog zaposlenog novinara, nisu naročito kreativni u osmišljavanju naslova. Površne i neprovjerene informacije koje šire najčešće objavljuju uz provokativne naslove okićene pridjevima: „šokantno“, „ekskluzivno“ ili sintagmama „nećete vjerovati šta se dogodilo“, „ovo je prava istina o…“. Utipkajte u pretraživač nećete vjerovati šta se dogodilo. U momentu pisanja ovog teksta bilo je 1.270.000 rezultata. Impozantno! Ali, samo u kvantitativnom smislu. Kada počnemo čitati/gledati sadržaje, primjećujemo da u mnogima od njih nema ništa toliko nevjerovatno ili se pak odnose na vrlo banalne ili bizarne situacije.

Profesionalni mediji vs. divlji portali

Broj web-portala za koje se ne zna u čijem su vlasništvu, a koji objavljuju informacije bez navođenja izvora i imenovanja autora tekstova raste svakodnevno, kako u regionu tako i u BiH. Najčešće ne sadrže nikakve podatke o uredništvu i redakciji, jer ih uglavnom i nemaju. Iza takvih anonimnih portala najčešće stoje osobe koje nemaju nikakve veze s profesionalnim novinarstvom, niti imaju zaposlene novinare koji za njih pišu. Broj takvih portala, kao i njihova vlasnička struktura nepoznati su javnosti jer u BiH ne postoji zakonska obaveza registrovanja portala kao medija kakva postoji za elektronske i štampane medije. To znači da je za njihovo pokretanje, odnosno objavljivanje i distribuisanje sadržaja putem njih dovoljno kreirati web-stranicu i registrovati domenu. Nisu obavezni prijaviti se institucijama, stručnim udruženjima, niti dostaviti podatke o osnivaču, uredniku, zemaljskoj adresi, pa ni kontakt-podatke. Posljedično, ne može se utvrditi ko je odgovoran u slučajevima širenja malicioznih sadržaja.

Dakle, distributeri informacija na takvim portalima ne odgovaraju nikome za širenje dezinformacija, govora mržnje, manipulisanje podacima, klevetu ili plagiranje novinarskih tekstova. Ovdje namjerno kažemo distributeri, a ne autori sadržaja jer takvi portali uglavnom preuzimaju vijesti ili iz profesionalnih medija tako da ih malo preurede ili kompiliraju ne navodeći izvore, ili s različitih web-lokacija, uključujući i neformalne izvore i personalne informacije, ili pak fabrikujući informacije. Takvi kvazinovinari, koji zloupotrebljavaju tehničke i komunikacijske mogućnosti interneta zbog njegove slabe regulisanosti, nanose ogromnu štetu profesionalnom novinarstvu. Prosječan online korisnik teško uočava ili ne obraća pažnju na razliku između profesionalnih online medija i divljih portala.

Virtualna džungla

Za razliku od elektronskih medija čiji rad je striktno regulisan i kojima Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) može izreći različite sankcije – od opomene do oduzimanja dozvole za rad, odnosno štampanih i registrovanih online medija čije funkcionisanje je na principu samoregulacije u nadležnosti Vijeća za štampu, neregistrovanim portalima omogućen je rad bez ikakve odgovornosti i sankcija. Dosadašnja praksa, kao i iskustva iz drugih država pokazuju da je iluzorno očekivati da će se ovakvi portali u bliskoj budućnosti samoinicijativno opredijeliti za poštovanje standarda objektivnog informisanja. Njihovi osnivači, kao ni osobe koje ih održavaju najčešće nisu profesionalni novinari. Većina ih nema nikakvo formalno obrazovanje iz oblasti novinarstva, a ni obuku iz novinarske etike. Divlji portali nisu ni osnovani radi informisanja u interesu javnosti nego isključivo radi ostvarivanja profita ili postizanja propagandnih ciljeva.

Tzv. „udica“ naslovi, poput onih s početka ovog teksta, ciljaju na veći broj klikova, što bi trebalo generirati više oglašivačkog novca, a u slučaju propagandnih motiva povećati doseg i željeni utjecaj informacije. Distributeri takvih sadržaja nisu u dilemi. Njihova etika potpuno je drugačija od etike profesionalnih novinara. Umjesto odgovornosti građanima, za njih važi profitna ili propagandna logika. Ne prezaju ni od izmišljanja ili prenošenja dezinformacija kojima mogu naštetiti pojedincima, grupama, institucijama ili kompanijama. U takvom ambijentu virtualne džungle, plagiranje vijesti profesionalnih novinara i medija postalo je toliko uobičajeno da se prihvata kao nešto sasvim benigno, a novinari koji primijete da su njihovi tekstovi kopirani nemaju gotovo nikakve mehanizme da zaštite svoj rad. Neki upozoravaju administratore portala koji su podijelili takve tekstove ili objave status o tome na blogu ili društvenim mrežama. Ali, zasad nema mehanizama sankcionisanja divljih portala koji opstaju na tržištu plagiranjem tuđeg rada, fabrikovanjem informacija, neargumentovanim diskreditovanjem pojedinaca i institucija dovodeći građane u zabludu i narušavajući ugled novinarstva. Ni društveni ambijent nije pogodan za zaštitu autorskih prava. U javnom diskursu se insistiranje na zaštiti intelektualnog vlasništva često pogrešno tumači kao prepreka širenju znanja i sputavanje kreativnosti.

Sloboda bez odgovornosti

Ni jedna od ovih negativnih pojava nije novost, ali su ekspanzijom mrežnih medija znatno olakšane, pa su njihove razmjere i posljedice veće. U samo nekoliko klikova mišem lako je plagirati nečiji rad, kreirati lažni sadržaj ili proširiti malicioznu informaciju. Širenje takvih informacija nanosi ogromnu štetu novinarstvu jer zbunjuje građane kojima je u uslovima hiperprodukcije online sadržaja teško ili zamorno razlučiti vjerodostojnu od nevjerodostojne informacije, profesionalne novinare od pojedinaca koji kreiraju i dijele informacije, profesionalne od divljih web-portala. Ovakvo stanje u online prostoru nije u interesu građana. Zagušeni su informacijama upitne vjerodostojnosti koje ih više zbunjuju i obmanjuju nego što im pomažu da se orijentišu u kompleksnoj stvarnosti. Osim toga, ostaju im nepoznati stvarni generatori takvih informacija, a time i motivi njihovog širenja. Nije ni u interesu profesionalnih novinara. Njihov rad degradiran je trendom izjednačavanja originalnih i vjerodostojnih novinarskih tekstova s informacijama koje objavljuju anonimni autori.

Većina tekstova na divljim portalima, kao i onim koji jesu registrovani ali nisu vezani ni za jedan elektronski ili štampani medij, u pravilu nije potpisana imenom i prezimenom, a ni inicijalima. Umjesto toga, uobičajena je praksa potpisivanja tekstova nazivom web-portala, s „redakcija“, neodređenim „agencije“, te navođenjem naziva portala s kojeg je tekst preuzet, a nekada imenovanjem novinske agencije čija je vijest. Ovakva praksa potpuno je suprotna jednom od temeljnih novinarskih principa, preciznom identifikovanju porijekla vijesti. Još jedno novinarsko pravilo koje važi za profesionalne medije, ali ne i za većinu web-portala.

Neprepoznavanje izvora informacija

Zbog pada povjerenja u elektronske i štampane medije, građani tragaju za alternativnim izvorima. Vjeruju da su informacije koje pojedinci i neformalne grupe objavljuju na različitim web-platformama objektivnije od onih koje objavljuju velike medijske kompanije. Takvo uvjerenje temelji se na pretpostavci da su neformalni izvori neovisni o političkim i ekonomskim utjecajima. Internet zaista pruža mogućnost i građanima da iskomuniciraju lična iskustva i podatke koje ne objavljuju službeni izvori ili mainstream mediji. Neka od njih su objektivna i mogu biti vrlo korisna u potpunijem sagledavanju problema. Ali, isto tako porijeklo mnogih online objava ostaje nepoznato, autori lako mogu biti anonimni ili se lažno predstavljati. Osim toga, kako možemo biti sigurni da pojedinci i neformalne grupe nisu interesno involvirani u događaj o kojem objavljuju i dijele informacije? Samo je takve interesne veze kod neprofesionalnih komunikatora teže utvrditi nego kod profesionalnih novinara.

Još jedan problem u procjeni vjerodostojnosti online informacija je nerazlikovanje kanala od izvora informacije. Dok prvi služi za distribuisanje informacije koju je generirao neko drugi, izvor je taj od kojeg je informacija potekla. Kad vam sljedeći put sagovornik prepriča neku informaciju s interneta pitajte ga ko ju je prvi objavio. Vjerovatno neće znati odakle je informacija potekla, a možda ni gdje ju je pročitao.

Regulisanje statusa informativnih portala

Vjerodostojnost informacija na web-portalima i raznim web-platformama nije isključivo odgovornost novinara niti se oni sami mogu izboriti za objektivnije informisanje. Ali, građani i profesionalni novinari najviše osjete posljedice neuređenosti tržišta online medija. Zato je neophodno normativno bolje urediti online prostor, uvesti obaveznu registraciju web-portala u jedinstven registar i diferencirati informativne web-portale od drugih web-platformi. Informativne web-portale trebalo bi obavezati na dostavljanje podataka o vlasništvu i uredništvu, te prihvatanje određenih profesionalnih i etičkih standarda, posebno u pogledu zaštite autorskih prava i vjerodostojnosti informacija.

Potreba za dodatnim provjeravanjem online informacija će u budućnosti samo rasti. To je važan zadatak za novinare, ali se zbog ogromne količine informacija s jedne strane i slabe uređenosti online prostora s druge čini zastrašujućim. Bez boljeg uređivanja tržišta online medija novinari teško mogu odgovoriti tom izazovu.

Ako vam se na kraju članka čini da hipotetički naslov s njegovog početka Zaboravite sve što ste znali o novinarstvu: Evo zašto ne bi odgovarao sadržaju članka, to za „portaloide“ ne bi bilo važno. Naslovi na njima su ionako samo mamac za klik. Ni gubljenje kredibiliteta online medija ih ne zabrinjava. Oni se u tom svijetu uglavnom ne vide dugoročno. Neki nestaju jednako brzo kako su se i pojavili. Ali, posljedice koje ostavljaju su dugoročne. (Zarfa Hrnjić Kuduzović | Analiziraj.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje