U rezidenciji američke ambasadorice u BiH Maureen Cormack u četvrtak je održan još jedan u nizu sastanaka predstavnika političkih stranaka u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH.

Osim ambasadorice Cormack, sastanku su prisustvovali i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar-Wigemark, te Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, Nermin Nikšić, lider SDP-a, Željko Komšić, predsjednik DF-a, te Damir Arnaut, potpredsjednik SBB-a.

Nakon četiri i po sata pregovora, nikakv pomak nije napravljen, a kako je rečeno nakon sastanka, usvojen je prijedlog EU da se zatraži pomoć Venecijanske komisije.

Šta je Venecijanska komisija i kakva je njena uloga?

Venecijanska komisija predstavlja savjetodavno tijelo Vijeća Evrope, koje daje mišljenja u vezi sa ustavima njegovih članica i drugih pravnih normi. Njena mišljenja formalno-pravno nisu obavezujuća, ali se poštuju u državama članicama Vijeća Evrope i Evropske unije.

Pravi naziv joj je Evropska komisija za demokratizaciju kroz pravo, a kolokvijalno ime Venecijanska komisija je dobila po Veneciji, gradu u kojem od 1990. godine zasjeda četiri puta godišnje, budući da je pokrajina Veneto donirala zgradu i donira sredstva za sastanke Komisije.

Venecijanske komisije sastoji se od 47 članica Vijeća Europe, te 12 neevropskih zemalja: Alžira, Brazila, Čilea, Izraela, Kazahstana, Republike Koreje, Kirgistana, Maroka, Meksika, Perua, Tunisa i SAD. Bjelorusija ima status pridruženog člana, a još pet zemalja učestvuje u radu Venecijanske komisije kao posmatrači.

Predstavnici pomenutih zemalja su profesori ustavnog prava, prava, sudije ustavnih sudova, redovne sudije, ministri pravosuđa, ambasadori…

Mišljenja Venecijanske komisije o ustavnim odredbama i drugim pravnim normama se usvajaju glasanjem po određenim temema. Ona daje mišljenja kako na sopstvenu inicijativu, tako i na zahtjeve institucija koje su ovlaštene da zatraže mišljenje Komisije.

U početku svoga djelovanja bila je zamišljena kao nekakva pravna pomoć zemljama u tranziciji, ali Venecijanska komisija pretvorila se u misiju dobre volje pri rješavanu ustavnih kriza i konflikata, sve u skladu sa standardima Vijeća Evrope, demokratskih stečevina, ljudskih prava i vladavine zakona.

Dakle, Venecijanska komisija dat će svoje mišljenje o Izbornom zakonu BiH, ali će se to mišljenje od strane svake stranke u BiH različito tumačiti zavisno od toga kakvo mišljenje Komisija da.

Odluke Ustavnih sudova su obavezujuće, pa se u BiH opet ne poštuju i ne provode, tako da ne treba previše očekivati ni da će politički lideri i stranke u BiH poštovati mišljenje Venecijanske komisije. Bez obzira kakvo ono bude. (Patria)