Politička tribina “Bosna i Hercegovina između vanjskih politika SR Njemačke i Ruske Federacije” održana je večeras u Tuzli, u organizaciji Vijeća kongresa Bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Regionalni odbor Tuzla.
Uvodničar tribine bio je dr. Pavel Usvatov, direktor Programa vladavine prava u jugoistočnoj Evropi, Fonadacija Konrad Adenauer, dok je događaj moderirao prof. dr. Amir Karić, potpredsjednik Regionalnog odbora VKBI.
Direktor Programa vladavine prava za jugoistočnu Evropu Fondacije Konrad Adenauer Stiftung i večerašnji uvodničar Dr. Pavel Usvatov, poznavalac pravnog poretka i vanjske politike SR Njemačke, također je odličan poznavalac prava i politike Ruske Federacije. Usvatov, koji je radio kao pravnik i konsultant u Njemačkoj, kao i profesor na univerzitetu u Hamburgu, naglasio je da večerašnje izlaganje nije stav Vlade Njemačke ili Fondacije Konrad Adenauer, već njegovo lično mišljenje.
“Govorio bih o idejama i pozadini koja se nalazi iza politika Njemačke i Rusije naspram BiH. U Rusiji do 2005. godine nije bilo stabilne politike. Rusija je bila slaba, došlo je do anarhije i destrukcije. Putin je došao na vlast 1998. godine morao je izgraditi državu od nule. Njihova politika se uglavnom svodila na reagovanje. Početkom 2000-tih godina je dovela do kreiranja vanjske politike Rusije, a 2007. godine Putin je jasno rekao da Rusija neće prihvatiti širenje NATO-a i to je bio smjer politike u kojem je ta zemlja krenula. Kako bi zadržao vlast, Putin je stvorio narativ da je zapad protiv Rusije“, rekao je Usvatov.
Kako je kazao doc. Mahir Muharemović, uvodničar Pavel Usvatov ranije je imao zapaženo predavanje na Pravnom fakultetu u Tuzli, a na večerašnjoj tribini bavio se ulogom vanjskih politika SR Njemačke i Ruske Federacije u odnosu na BiH i zemlje regiona, te posljedice takvog djelovanja na region zapadnog Balkana.
“Jasno je da je BiH tokom svog bistvovanja uvijek bila na vjetrometini velikih sila, bez obzira o kojem historijskom periodu govorimo. Nekada se uspješno odupirala negativnim politikama velikih sila, a često je bila žrtva takvih politika. Dvije velike evropske sile stoljećima unazad pokazuju interesovanje za ovim prostorima. To su Njemačka i Rusija. Veze Njemačke i BiH sežu daleko u prošlost. Moglo bi se reći da ni sa jednom zapadnoevropskom državom, osim Austrijom, te veze nisu tako duboke i transformativne”, kazao je Muharemović.
Naglašava da je moderna njemačka vanjska i ekonomska politika uvijek imala posebnu senzibilnost prema ovim prostorima, te da je SR Njemačka među prvim državama priznala nezavisnost BiH i tokom agresije na BiH otvorila svoja vrata za veliki broj bh. građana. S druge strane, kako je kazao, Rusija je oduvijek imala svoje interese na ovim prostorima, te je u određenim periodima taj uticaj bio osjetljiv.
“Na žalost vanjska politika Rusije posljednjih godina prema BiH se može okarekterisati kao destriktivna”. zaključio je Muharemović.
Moderator događaja prof. dr. Amir Karić dodaje da je vladavina prava u BiH bitna onoliko koliko je 1993. godine bilo važno sudjelovati i odbrani naše zemlje od oružane agresije, jer se tada branila država, kao što je sada za taj isti cilj bitno uspostaviti vladavinu prava.
“Sudjelovanje u rušenju vladavine prava je potkopavanje državnih institucija i direktno ide u korist Ruske Federacije koja želi destabilizirati region”, objasnio je Karić. (Fena)
