Podvarijanta omikron koronavirusa označena kao BA.2 je još zaraznija i mogla bi biti opasnija, pokazuju najnovija japanska istraživanja, javlja Anadolu Agency (AA).

Japanski stručnjaci upozoravaju da podvarijanta omikron BA.2 ne samo da se širi brže od originalne verzije, već bi mogla biti i opasnija i mogla bi zaobići ključne alate koje imamo protiv COVID-19, pokazuje studija.

Naime,, novi laboratorijski eksperimenti provedeni u Japanu pokazuju da virus BA.2 ima komponente koje mogu uzrokovati teži tok bolesti od starijih verzija koronavirusa, uključujući deltu. Poput omikrona, većina bi trebala izbjegavati zaštitu koja dolazi s vakcinom. Dopunska doza vraća nivo zaštite, što čini 74 posto manjom vjerovatnoćom da će vakcinisana osoba oboljeti.

Ističe se da je BA.2 otporan i na neke tretmane, poput sotrovimaba, koji se sada koristi protiv omikrona, prenosi američki portal.

Rezultati studije objavljeni su u srijedu na serveru bioRxiv. Pregledavaju ga nezavisni stručnjaci prije nego što studija bude objavljena u medicinskom časopisu. Studije prije objavljivanja omogućavaju istraživačima da brže podijele svoje znanje, a potrebne su dodatne evaluacije prije objavljivanja.

“Moguće je da je BA.2 teži virus od BA.1, da se brže širi i izaziva ozbiljniji tok bolesti”, rekao je Daniel Rhoads, šef odjela za mikrobiologiju na klinici Cleveland u Ohaju.

Rhoads je procijenio studiju, ali nije učestvovao u studiji.

U poređenju sa koronavirusom koji se pojavio u Wuhanu, BA.2 je već jako mutirana verzija. BA.2 već ima desetine genetskih promjena koje se razlikuju od originalnog omikrona, tako da je već potpuno drugačija verzija od alfa, beta, gama i delta verzija.

Istraživač sa Univerziteta u Tokiju Kei Sato, koji je sproveo studiju, kaže da ovi nalazi dokazuju da BA.2 ne treba označavati kao podvarijantu omikrona.

“Kao što možda znate, BA.2 se takođe naziva prikriveni omikron”, navodi Sato.

Razlog za takav naziv je taj što se ne pojavljuje na PCR testu, za razliku od omikrona. Laboratorije moraju poduzeti još jedan korak kako bi to učinile i sekvencionirale virus da bi potvrdile ovu verziju.

Japanski istraživač dodao je da “prva stvar koju mnoge zemlje treba da urade jeste da pronađu metod za otkrivanje verzije BA.2“.

“Izgleda da bismo mogli potražiti novo grčko pismo”, rekla je Deborah Fuller, virologinja sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Washingtonu, koja je također ocijenila studiju, ali nije učestvovala u njoj.

Prema do sada poznatim podacima, BA.2 je 30 do 50 posto zarazniji od omikrona. Do sada je ova verzija potvrđena u 74 zemlje. Već je rasprostranjena u najmanje 10 zemalja, a to su Bangladeš, Brunej, Kina, Danska, Guam, Indija, Crna Gora, Nepal, Pakistan i Filipini, navodi se u sedmičnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Međutim, postoje različiti dokazi o ozbiljnosti ove verzije. U Južnoj Africi i Velikoj Britaniji, gdje se brzo širi, broj hospitalizacija je u padu, dok je u Danskoj, gdje je BA.2 glavni uzrok infekcija, u porastu broj hospitalizacija i smrti, otkriva izvještaj WHO-a.

U međuvremenu, šest afričkih zemalja najavilo je da će moći proizvesti vlastite mRNA vakcine. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da će šest afričkih zemalja, Kenija, Nigerija, Senegal, Egipat, Južna Afrika i Tunis, imati pristup tehnologiji koja će im omogućiti proizvodnju mRNA vakcine.

“Pandemija je jasno stavila do znanja da se ne treba oslanjati na samo nekoliko kompanija u pružanju globalnih javnih dobara, jer je to restriktivno i opasno”, rekao je čelnik WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus, koji je više puta pozivao na pravičan pristup vakcinama i bio je zaprepašten zbog činjenice da su bogate zemlje nabavile većinu doza, ostavljajući Afriku da i dalje zaostaje za drugim kontinentima u globalnim naporima za vakcinaciju.

Trenutno Afrika, dom za oko 1,3 milijarde ljudi, proizvodi samo jedan posto vakcina koje se koriste na kontinentu. Do početka februara samo je 11,3 posto Afrikanaca bilo potpuno vakcinisano, navodi francuska novinska agencija AFP.

Kako bi podržala proizvođače vakcina u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, WHO je prošle godine uspostavio globalni centar za transfer mRNA. Prvobitna svrha čvorišta bila je prvenstveno rješavanje hitnih slučajeva pandemije, ali sada postaje dio šireg napora da se manje razvijenim zemljama omogući da proizvode vlastite vakcine, lijekove i sveukupni napredak u zdravstvu.