Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva hitan sastanak sa Denisom Lasićem, ministrom prometa i komunikacija FBiH i Elmedinom Voloderom, v.d. direktora JP Autoceste FBiH na kojemu bi predstavnici UPFBiH detaljnije obrazložili problematiku previsoke cijene cestarina na autocesti A1 i uručili zahtjev za hitno smanjenje cijene naknade za korištenje autoceste A1 za 20 do 25 posto.

“Svjedoci smo da se posljednjih dana u javnosti problematiziraju dijelovi izvjještaja Ureda za reviziju institucija u FBiH, naročito oni koji su pokazali da je za 91 kilometar izgrađene autoceste u JP Autoceste FBiH zaposleno 120 blagajnika i 40 vođa smjene. Posebno su istaknute neprimjereno visoke plaće Uprave i zaposlenih u JP Autoceste FBiH. Nas u UPFBiH ovi nalazi revizora u JP Autoceste FBiH ne iznenađuju, jer već godinama upozoravamo na činjenicu da građani i privreda u FBiH plaćaju najvišu cijenu cestarine u Evropi. Prije godinu dana smo uradili analizu Uredbe o naplati naknade za korištenje autoceste A1 te smo utvrdili da nije ispravno primjenjena važeća formula za izračun cijene cestarine po kategorijama vozila i da se odstupilo od člana 6. Pravilnika o sistemu naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima sa naplatom u FBiH. Naime, analizom formule za izračun cijene cestarine po kateforijama vozila utvrdili smo da se trenutno npr. na dionici autoceste A1 Sarajevo – Zenica, BNM Lašva naplaćuje četiri KM za prvu kategoriju vozila, 8,5 KM za drugu kategoriju vozila, 12,5 za treću i 17 KM za četvrtu kategoriju vozila. A prema propisanoj formuli cijene bi trebale iznositi četiri KM za prvu, osam KM za drugu, 12 KM za treću i 16 KM za četvrtu kategoriju vozila”, kazali su.

UPFBiH je, također, uradilo uporednopravnu analizu zakonodavstva zemalja iz okruženja koja je pokazala da se u Federaciji BiH trenutno plaća znatno skuplja cestarina nego u zemljama okruženja i zemljama članicama EU.

“Utvrdili smo da u FBiH cestarina po pređenom kilometru za prvu kategoriju vozila u prosjeku iznosi 0,12 KM, za treću kategoriju 0,35, a za četvrtu 0,50 KM. Istovremeno, u Republici Srpskoj cestarina u prosjeku iznosi 0,09 KM. Kada su u pitanju zemlje regiona, u Srbiji cestarina u prosjeku iznosil 0,035 eura ili 0,06 KM, u Sjevernoj Makedoniji 0,020 eura ili 0,004 KM, a u Turskoj 0,039 eura ili 0,078 KM. Kada su u pitanju zemlje članice Evropske unije, uzet ćemo primjer Grčke gdje cestarina po pređenom kilometru iznosi 0,045 eura ili 0,09 KM i Italiju gdje cestarina po pređenom kilometru u prosjeku iznosi 0,50 eura ili 0,10 KM”, pojašnjavaju.

Uporedili su i dvije dionice autoceste u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini približno jednake dužine. Radi se o dionici Zagreb – Zdenčina čija je dužina 27 kilometara i pomenutu dionicu Sarajevo – Zenica (BNM Lašva) čija je dužina 26.7 kilometara. U Hrvatskoj, dodaju, vozila treće kategorije plaćaju cestarinu 17 kuna (oko 4,40 KM), a vozila četvrte kategorije 29 kuna (oko 7,50 KM).

“U FBiH na pomenutoj dionici autoceste vozila treće kategorije plaćaju naknadu u iznosu od 9,50 KM, a vozila četvrte kategorije”, saopćili su.

Osim što građani i prevoznici u FBiH plaćaju najskuplju cestarinu za korištenje autoceste, podsjećaju i da prema odredbama Zakona o akcizama Bosne i Hercegovine postoji obaveza plaćanja akcize na naftne derivate plus obaveza plaćanja putarine kao indirektnog poreza u iznosu od 0.15 KM po jednom litru proizvoda za puteve i 0.10 KM za izgradnju autocesti.

Također, svaki vozač prilikom registracije vozila dužan je platiti „putarinu“, koja u zavisnosti od snage vozila iznosi od 25 do 250 KM.

“I pored svih navedenih plaćanja čija sredstva bi se trebala namjenski trošiti za autoceste i puteve, svjedoci smo da u cijeloj BiH trenutno imamo izgrađenih 208 kilometara autoceste, sa vrlo nekvalitetnim cestama.Zbog svega navedenog zahtijevamo smanjenje cijena cestarine za korištenje autoceste A1 za 20 do posto. Svjedoci smo da mnogi ne koriste autocestu u FBiH upravo zbog tako visokih cijena cestarine pa bi niže cijene cestarine dovere do većeg korištenja autoceste za prevoz, a samim tim i prihoda”, ističu.

Kako kažu, raspolažu informacijama da većina prevozničkih kompanija koristi autocestu samo kada su im kamioni i druga transportna vozila natovareni robom, kada kamioni voze prazni koriste alternativne pravce, jer im je to jeftinije. Mnogi, alternativne pravce (magistralne, regionalne i lokalne ceste) koriste i za prijevoz robe, kako bi izbjegli plaćanje visokih cijena cestarine, pri čemu dolazi do značajnih oštećenja ovih alternativnih pravaca, jer oni i nisu namijenjeni za prevoz roba.

“U više navrata smo pokušali dogovoriti sastanak sa bivšim direktorom JP Autoceste FBiH, što je on odbijao upućujući nas na službenike u JP Autoceste FBiH, koji uz dužno poštovanje niti su ovlašteni, niti mogu poduzimati konkretne korake kako bi se ovaj problem riješio. Takvo ponašanje smatramo neprihvatljivim. Nemamo ništa protiv činjenice da na rukovodeće pozicije u javnim preduzećima stranke imenuju svoje kadrove. Ali, ti kadrovi moraju biti eksperti u oblasti za koju se imenuju i moraju biti svjesni da su oni i javne kompanije kojima rukovode servis građanima i privredi. Ne mogu i ne smiju se ponašati po principu da su oni iznad ili izvan sistema, kao što je do sada često bio slučaj”, zaključili su.