Predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te poslanici i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati plaću i nakon okončanja mandata. Ovo pravo daju im zakoni koje su sami napisali i usvojili na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti.
Državni i federalni funkcioneri mogu uživati pravo na „bijeli hljeb“ godinu dana nakon isteka mandata. Svim funkcionerima u Republici Srpskoj (RS), Zapadnohercegovačkom kantonu (ZHK) te savjetnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) odobrena je isplata takve naknade, najduže pola godine. Plaću mogu primati dok ne nađu drugi posao ili ne odu u penziju. Funkcioneri dobijaju „bijeli hljeb“ čak i ako su smijenjeni ili ako na funkciji provedu makar jedan dan. Nije ograničeno ni koliko puta ista osoba može to pravo koristiti.
Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), u proteklih šest godina 476 funkcionera je dobilo najmanje 8,5 miliona maraka za „bijeli hljeb“, dok je njih 15 na „bijelom hljebu“ bilo i po dva puta.
Državnim institucijama, skupštinama, vladama i predsjednicima u BiH su novinari CIN-a poslali zahtjeve kojima su tražili podatke o imenima funkcionera, periodu korištenja naknade i njihovim mjesečnim iznosima. Uprkos višemjesečnom insistiranju CIN-a na odgovorima i poštovanju zakona o slobodi pristupa informacijama, neke institucije nikada nisu poslale podatke, dok su druge odgovarale nepotpuno i nejasno. Zbog toga se u bazi nalaze polja koja ne sadrže podatak o imenu, iznosu ili periodu. Tek trećina odgovora je pružala potpunu, traženu informaciju.
Svi odgovori su objedinjeni u bazi podataka i odnose se na period od početka 2008. do marta 2015. godine.
O „bijelom hljebu“ se u javnosti nije mnogo govorilo sve do februara 2014. godine kada je njegovo ukidanje bilo jedno od glavnih zahtjeva građana na protestima protiv neefikasne vlasti u BiH. Do sada su tri kantona ukinula pravo na „bijeli hljeb“: Tuzlanski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo. Procedura za ukidanje je pokrenuta i na državnom nivou.
