Podaci vitalne statistike, zaključno sa septembrom 2020. godine, koje objavljuje Agencija za statistiku BiH, pokazaju da je broj živorođenih u BiH iznosio 19.378, a broj umrlih osoba, očekivano, veći je od broja živorođenih i dosegnuo je brojku od gotovo 28.000.

Kao rezultat, prirodni prirast ima negativni predznak, tako da je iznosio više od 8500. Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) u BiH, u suradnji s državnom i dvjema entitetskim agencijama za statistiku, krajem 2020. procijenio je da će sadašnji demografski trendovi dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za više od 50%, do 2070. godine, piše Večernji list BiH.

Bit će još i lošije Iduće godine navršit će se dva desetljeća otkad je vitalna statistika BiH prvi put službeno registrirala totalnu stopu fertiliteta nižu od 1,3 djece po ženi, a to je tzv. najniži niski fertilitet. Nakon Drugog svjetskog rata u BiH nastupio je tzv. baby-bum, gdje je broj novorođenih rastao i više od 110.000 beba godišnje (što je četiri puta više novorođenih nego danas), nakon čega je u konstantnom padu sve do 1991., kad je broj novorođenih iznosio oko 66.000 beba godišnje, što je za dva puta više nego 2018.

Jasno je da će se ogromna razlika u broju “starijih” i novijih generacija u bliskoj budućnosti odraziti na depopulaciju stanovništva. Imajući u vidu da je u BiH 1997. rođeno 48.300 beba te da je 2018. na području čitave države rođeno 28.600 beba, da se zaključiti da je u danom razdoblju došlo do pada od 20.000 novorođenih godišnje ili 40%. Mnogostruki su razlozi za takve negativne demografske trendove. Prije svega, oni nisu recentni.

Naime, već 80-ih godina prošlog stoljeća bio je primjetan poremećaj u reprodukciji stanovništva BiH kao rezultat ubrzane demografske tranzicije, iako je apsolutni prirodni prirast u tom desetljeću, podsjećanja radi, iznosio više od 40.000, pa čak je 1982. bio veći od 46.000. S obzirom na to da je imao tendenciju pada 1990. godine, dakle uoči rata, razlika između broja živorođenih i broja umrlih iznosila je manje od 38.000, što iz sadašnje perspektive možda izgleda nestvarno.

U BiH je 20 općina koje su u 10-godišnjem razdoblju pretrpjele smanjenje novorođenih na godišnjoj razini i više od 40%. Također, 31 općina pretrpjela je smanjenje broja novorođenih od 30% i više u posljednjih 10 godina. Iseljavanje uzima danak Iseljavanje iz BiH posljednjih godina trenutačno je nerješiv problem za bh. vlasti. Posljedica je mnogo, a one prave tek će se osjetiti u idućim godinama. Ono što naročito zabrinjava jest da ova država gubi svoj najveći potencijal  mlade ljude.

BiH je od 2013. do 2019. napustilo 530.000 stanovnika. Podaci su to iz ankete o radnoj snazi, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH, i Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Osim toga što odlaze iz države, mnogi građani odriču se bh. državljanstva. Uprkos pandemiji korona virusa, koja je praktički zaustavila putovanja u svijetu, trend odricanja državljanstva BiH nastavljen je i prošle godine jer je 3138 osoba ispisano iz knjige državljana BiH.

Prema neslužbenim informacijama, od rata do sada državljanstva BiH odreklo se više od 90.000 osoba, a kako smatraju stručnjaci, gotovo je sigurno da će taj trend biti i nastavljen jer će velika većina onih koji su otišli u proteklih nekoliko godina, čim steknu uvjete, tražiti državljanstvo zemlje u koju su otišli i na taj način odreći se bh. državljanstva. (Tuzlanski.ba)