U posljednjih 100 godina u Bosni i Hercegovini je registrovano više od 1.000 zemljotresa amplitude veće od tri stepena po Rihteru, a godišnje se u BiH registruje oko 1.100 zemljotresa amplitude manje od 2,5 stepena Rihtera – podaci su Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Rusmir Gorušanin iz ovog centra kazao je u razgovoru za Fenu da se u BiH na godišnjem nivou dogodi 70 do 90 zemljotresa, a u 2016. godini bilo je oko 70 zemljotresa, od slabijih, umjerenih, do jačih. Precizirao je da su posebno zapadna i istočna Hercegovina seizmički jako aktivna područja. – Područje između Tomislavgrada i Livna, zatim jedan dio prema jadranskoj obali, pogranični dio s Hrvatskom, najugroženije su područje što se tiče BiH, i tamo se od 70 do 80 odsto zemljotresa dogodi na cijelom djelu BiH, ističe Gorušanin, navodeći da je kontinentalni dio BiH manje ugrožen. Pojašnjava da područje Balkana ulazi u sastav sredozemnog transazijskog seizmičkog pojasa, a uzrok zemljotresa na Balkanu je podvlačenje afričke ploče pod podzemni evroazijski masiv.
Zemljotresi se, podvlači Gorušanin, ne mogu predviđeti, ali se mogu izvršiti odgovarajuće statističke procjene, odnosno izračunati vjerovatnoća pojave zemljotresa na određenom prostoru, a u BiH je to najviše zapadna i istočna Hercegovina. “Zemljotresi se ne mogu predviđeti ni spriječiti, ali je vrlo bitno da ublažimo ta dejstva zemljotresa u epicentralnom području. A ublažit ćemo ih odgovorajućom gradnjom građevinskih objekata, kojim bi se efekti zemljotresa sveli na minimum”, rekao je Gorušanin.
Dodao je da za gradnju nije dovoljan samo makroseizmički intenzitet najjačeg potresa, nego treba znati maksimalnu amplitudu pomaka, brzinu i ubrzanje, pomjerenje tla za vrijeme najjačeg potresa. Govoreći o području Sarajeva, kazao je da su se u protekloj godini desila dva zemljotresa u blizini glavnog grada BiH, koji su bili umjerene jačine. (Tuzlanski.ba)
