Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Tuzla radi, Sarajevo se gradi: Da li je Sarajevo Tuzli Beograd?

Preuzmite sliku

Kako će proći Tuzlanska inicijativa za preraspodjelu javnih prihoda?

Zakon o pripadnosti javnih prihoda FBiH ponovo će biti na dnevnom redu. Izmjene ovog Zakona aktuelizirali su predavači na Tuzlanskom univerzitetu, a podržale su ih i vlasti Tuzlanskog kantona. Tvrde da stanovnik Sarajeva vrijedi dvaput više od stanovnika TK-a, barem po raspodjeli prihoda. Sarajlije, naravno, očima taj novac nisu vidjele. U čemu je onda problem?

U vremenu velikih političkih potresa 70-ih godina prošlog vijeka, studentskih protesta iz 1968. godine, nemira na Kosovu i brojnih štrajkova, dakle, u bivšoj Jugoslaviji, u sistemu koji smo zvali samoupravni socijalizam, neke od poznatijih parola bile su “devize onima koji ih stvaraju” ili “Trepča radi, Beograd se gradi“.

Ta vremena daleko su iza nas, Beograd više nije glavni grad Jugoslavije, nego Srbije, a glavni grad Bosne i Hercegovine, jedne od šest bivših republika SFRJ je Sarajevo. Poslije tih, došla su još gora, ratna vremena, a onda i poslijeratno tmurno i depresivno vrijeme. Koje je mnoge nagnalo da pomisle kako bi danas mogla važiti parola “Tuzla radi, Sarajevo se gradi“.

Tuzlanska računica – Činjenica jeste da se u Sarajevu nešto gradi, ali ne novcem iz budžeta, nego iz džepova privatnika. Ne može se reći da javnih radova u Sarajevu ima, jer i ovo što se gradi, finansira se privatnim novcem i za privatne potrebe. Jedino što Sarajlije od toga “imaju” je da svoj grad više ne mogu prepoznati, a betoniranje i asfaltiranje zelenih površina ide nesmanjenom žestinom. Sve što je izgrađeno za dobrobit zajednice, uglavnom, potiče od prije rata. Nažalost, ne može se baš reći ni da Tuzla radi, a nekada je radila… Jedino što se može potvrditi je da budžet Tuzlanskog kantona ne izgleda dobro.

Upravo zbog toga, devet godina nakon usvajanja, Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH je podigao prašinu u ionako zamršenim i teškim socioekonomskim uslovima u kojima se nalazi FBiH.

Predavači na Tuzlanskom univerzitetu dr. sc. Edin Delić, dr. sc. Zlatan Begić i dr. sc. Vedad Pašić sa Rudarsko-geološkog, Pravnog i Prirodno-matematičkog fakulteta 7. januara obratili su se Vladi Tuzlanskog kantona, kantonalnoj Skupštini, javnosti i organizacijama civilnog društva sa inicijativom za zaustavljanje daljeg ekonomskog uništavanja Tuzlanskog kantona i njegovih građana.

Zahtijevamo od Vlade TK-a da uputi inicijativu izabranim predstavnicima sa područja TK-a u institucijama FBiH da bez odgađanja poduzmu sve neophodne mjere kako bi se osigurala izmjena diskriminirajućeg Zakona o pripadnosti javnih prihoda, uključujući i pokretanje postupka o ocjeni ustavnosti ovog Zakona pred Ustavnim sudom FBiH. Ova problematika je već dobro poznata i bila je predmet niza inicijativa, među kojima posebno izdvajamo zahtjev Plenuma građanki i građana od 2. aprila 2014. godine, a nakon februarskih protesta, koji je predstavljao glavni zahtjev federalnom nivou vlasti“, navodi se, između ostalog, u inicijativi tuzlanskih akademskih radnika.

Oni su, također, napisali da je jedan od ključnih uzroka svih finansijskih i socijalnih problema u kojima se posljednjih godina nalazi Tuzlanski kanton upravo primjena diskriminirajućeg Zakona “kojim se od 2006. sistemski osiromašuje TK”.

Potpisnici inicijative su izračunali da će Sarajevski kanton sa 442.669 stanovnika u ovoj godini primjenom spornog Zakona na osnovu projekcije raspodjele javnih prihoda dobiti 355 miliona KM ili 802 KM po stanovniku, što je 29 posto ukupnih javnih prihoda koji pripadaju FBiH. S druge strane, Tuzlanskom kantonu sa 498.911 stanovnika će pripasti 203 miliona KM ili 16,9 posto, odnosno 407 KM po stanovniku.

To znači da stanovnik Kantona Sarajevo vrijedi duplo više od stanovnika TK-a. Od 2006. godine TK je primjenom ovog Zakona oštećen za 400 miliona KM, što je pored kriminalne privatizacije direktno uticalo na ekonomsko uništavanje privrede TK-a i osiromašenje građana, a to je jedan od glavnih uzroka aktuelne situacije koja rezultira nezadovoljstvom građana TK-a“, navodi se u tuzlanskoj inicijativi.

  • slavisa-sucur-delegati-iz-sdpa-nece-podrzati-listu-kandidata-za-celnike-fbih_1423143241
  • Fiskalna logika – Stanje sa raspodjelom javnih prihoda do 2006. godine i uspostave Uprave za indirektno oporezivanje i uvođenjem jedinstvene stope poreza na dodatnu vrijednost (PDV) bilo je još gore, ističe Slaviša Šućur, šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH.

    Do tada je sav novac završavao u velikim sredinama, jer se tada obračunavalo po mjestu u kojem je uplaćivan porez na promet. To je dovelo do doseljavanja ljudi u Sarajevo i napuštanja ruralnih sredina. U momentu uvođenja PDV-a razlika u raspodjeli prihoda je drastično smanjena.

    Tada je uspostavljen kriterij da se sredstva rasporede prema broju stanovnika, đaka u osnovnim i srednjim školama i površini kantona. Bilo je savršeno jasno da se ravnopravnost ne može dostići u jednom koraku. Problem je u onome što nije uslijedilo“, podsjeća Šućur.

    Vlada FBiH je morala napraviti fond za nerazvijene koji bi one ekstremno ugrožene doveo u bolju poziciju.

    Tačno je da Sarajevski kanton ima veća primanja od drugih kantona i da se Tuzla i Zenica najviše žale. Međutim, teško je napraviti model kojim će svi biti zadovoljni. Zakon o pripadnosti javnih prihoda mijenjan je 2012. godine, kada je otklonjena nepravda učinjena Posavskom kantonu, koji prije toga nije dobio pažnju koju su imali Bosanskopodrinjski i Livanjski kanton. Prije devet godina radili smo simulator koji je ostao u Ministarstvu finansija FBiH i koji je tačno pokazivao šta će se dogoditi primjenom Zakona i takva stvar dok su prihodi rasli nikome nije bila sporna. Problem se pojavio kada su prihodi počeli padati i u principu sada su svi nezadovoljni“, kaže Šućur.

    On objašnjava da nije riječ o otimanju novca od nekoga, jer je PDV državni novac koji je nastao na način da se ne zna mjesto porijekla. Iz uplate PDV-a, kaže Šućur, ne vidi se odakle je novac došao. Dakle, PDV se ne vraća po tom kriteriju, nego po kriteriju potreba.

    Poenta je da sve sredine trebaju biti dovedene u približno jednak položaj. Činjenica je, također, da Tuzla i Sarajevo imaju veći potencijal u drugim prihodima, mimo PDV-a, ali sve ovisi o tome u kakvom je stanju ekonomija. Porez na dohodak je u velikim sredinama u kojima su plate bolje i gdje je više ljudi zaposleno i naravno da će prihodi biti veći. U svijetu ima nešto što se zove fiskalna logika koja daje odgovor na pitanje koja vrsta prihoda pripada kojem nivou vlasti. U pravilu, porez na dohodak je lokalni prihod, a u FBiH se dijeli između kantona i opština. Možda nije ni to loše, ali sasvim sigurno nije dovoljno jasno poredano. Po mom mišljenju, prihod od indirektnih poreza je upravo onaj prihod kojim treba podmiriti potrebe određenog nivoa vlasti“, kaže Šućur.

    U prošlom mandatu na Zakonu o pripadnosti javnih prihoda radila je vrlo široka radna grupa. Ministarstvo finansija FBiH okupilo je predstavnike Saveza opština i gradova u FBiH i rad te grupe trajao je skoro dvije godine. Svi su došli sa idejama i svako je manje-više mislio da bi trebao dobiti više novca.

    Zaključili smo da je jedino što treba mijenjati vezano za Posavski kanton i da je vrlo teško, skoro nemoguće mijenjati bilo šta u ovom sistemu. Ne možemo izazvati fiskalne šokove i da odjednom nekom kantonu uskratite deset ili 20 posto prihoda“, zaključuje Šućur, dodajući da ni nakon usvajanja ovog Zakona nisu odjednom primijenjeni svi kriteriji, ali i da najnoviju inicijativu treba dobro razraditi i razmotriti jer je riječ o živoj materiji.

  • 23c3c-Vedad-Pasic
  • Sve se može kad se hoće – Docent dr. sc. Vedad Pašić, jedan od podnosilaca Tuzlanske inicijative, za Dane je rekao da je Zakon o pripadnosti javnih prihoda diskriminatorski prema većini stanovnika FBiH.

    Zato zahtijevamo njegove hitne izmjene. Naš stav je da se ovaj Zakon nalazi u osnovi većine problema i socijalne (ne)pravde u FBiH, a posebno u TK-u, te da se sistemska pljačka većine kantona od vladajućih političkih oligarhija mora zaustaviti. Stvaranjem privida blagostanja u glavnom gradu, te iste oligarhije pojačavale su sopstvenu biračku bazu, dok su za sitan novac, uslugama, ali i prijetnjama kupovale i osiguravale vjernost svojih stranačkih poslušnika iz drugih dijelova države. Do sada je na ovaj način iz TK-a, koji je usprkos općoj nebrizi i nesposobnosti svake dosadašnje federalne vlasti ubjedljivi predvodnik u FBiH po industrijskoj proizvodnji, isisano između 300 i 400 miliona KM, te je socijalna situacija dovedena na rub opće katastrofe“, ističe Pašić.

    Sve zastupljene političke partije i poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH koji dolaze sa teritorija TK-a su, podsjeća Pašić, 30. januara, nakon što je to već ranije učinila Vlada TK-a, potpisali tekst inicijative i složili se da se po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru uputi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, kojim bi se ova sustavna diskriminacija prekinula. “Zastupnici iz stranaka nove parlamentarne većine, kao i iz opozicionih stranaka, bili su apsolutno jedinstveni o ovom pitanju i nadamo se da će ova inicijativa veoma brzo postati dio Zakona”, kaže on.

    Pašić napominje da je problem i Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama FBiH kojim je određeno da svi nivoi vlasti vraćaju zaduženja bez obzira na to gdje su sredstva potrošena, pa i u prevelikoj koncentraciji državnih i entitetskih ministarstava i agencija na jednom mjestu.

    U Ministarstvu finansija FBiH su nam rekli da “zakoni nisu svete knjige koje se ne mogu mijenjati”. Prema tome, ako se utvrdi da Zakon o pripadnosti javnih prihoda FBiH nije dobar, onda i njega treba mijenjati. Međutim, u Ministarstvu kažu da je to posao za novu parlamentarnu većinu. Također, objašnjavaju da Zakonom o dugu i zaduživanju FBiH nije određeno da svako vraća svoj dug, nego tu postoji dio koji se zove solidarnost, što znači da i oni koji nisu dužni, taj dug vraćaju kroz Zakon o pripadnosti javnih prihoda. To znači da po ovom Zakonu dobijaju manje nego što bi možda trebali dobiti po drugom kriteriju.

    U Ministarstvu finansija FBiH saznajemo da će vrlo vjerovatno biti izmijenjen Zakon o pripadnosti javnih prihoda FBiH, ali da se čekaju zvanični rezultati popisa stanovništva jer je glavni kriterij kod raspodjele prihoda broj stanovnika neke općine ili kantona.

    Vlada Tuzlanskog kantona je 13. januara usvojila zaključak kojim prihvata Tuzlansku inicijativu i daje ovlasti premijeru Bahriji Umihaniću da je potpiše i uputi predstavnicima kantona u Parlamentu FBiH, Uredu visokog predstavnika i klubovima poslanika u Skupštini TK-a.

    Podnosioci inicijative izračunali su za koliko su budžeti sedam kantona u prošloj godini zakinuti zbog neravnopravne raspodjele javnih prihoda. Tako je najugroženiji Tuzlanski kanton, čiji budžet je oštećen za 41 milion KM, slijede ga ZDK sa 33 miliona, pa USK sa 24, SBK sa 22, HNK sa 19, ZHK sa 7,7 i Livanjski kanton sa tri miliona manje u budžetu. Prema ovoj računici, jedino Sarajevski, Posavski i Bosanskopodrinjski kanton nisu zakinuti.

    (bhdani.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje