Iako procesuiraju najteža krivična djela, među kojima su terorizam i ratni zločini, Tužilaštvo BiH nema bazu zaštićenih svjedoka, što može dovesti u opasnost same svjedoke.
Vrlo često na suđenjima za ratne zločine u Sudu BiH svjedok se najavi imenom i prezimenom i kada uđe u sudnicu postupajući tužilac tek sazna da je taj svjedok dobio zaštitne mjere ili u Haškom tribunalu ili u istom sudu, samo u drugom predmetu.
U Tužilaštvu BiH su kazali da bi za izradu baze zaštićenih svjedoka trebala biti “usklađena zakonska regulativa”.
U Ministarstvu pravde BiH pak navode da uspostava baze nije propisana zakonom ali nije ni osporena.
S druge strane, Sud BiH posjeduje bazu zaštićenih svjedoka, ali pošto sadrži povjerljive podatke, pristup joj je ograničen, javlja BIRN.
“Smatramo da je potrebno voditi potpunu evidenciju zbog osjetljive materije”, naveli su u Sudu BiH.
U bazi, čija je izrada koštala 24 hiljade maraka, nalaze se lični podaci o svjedoku, podaci o zdravstvenom stanju i službene zabilješke.
“Upravo se kroz ovu evidenciju može vidjeti da li je svjedok svjedočio ranije, gdje tačno i da li je, i ako jeste, koje je mjere imao”, kazali su u Službi za odnose sa javnošću Suda BiH.
U Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) također postoji baza zaštićenih svjedoka.
Nenad Gočevski, glasnogovorink Ureda registrara MKSJ-a, kazao je da su podaci u bazi strogo kontrolirani.
Advokatica Vasvija Vidović, koja je godinama radila u MKSJ-u, ali i u pravosudnim institucijama u BiH smatra da je neophodno da Tužilaštvo BiH uspostavi bazu podataka zaštićenih svjedoka.
“Zaštićeni svjedok iz Haškog tribunala je povjerljiv svjedok i za sva druga pravosuđa. Iako sud dodjeljuje mjere, Tužilaštvo svjedoka mora štititi i u fazi istrage”, kazala je Vidović, pojasnivši da ako niže tužilaštvo traži podatke o nekom svjedoku, Tužilaštvo BiH mu mora reći da je riječ o zaštićenom.
Ona smatra da bi glavni tužilac Tužilaštva BiH trebao donijeti odluku o uspostavljanju baze.
“To je praktično pitanje koje je od velikog značaja za rad Tužilaštva. Ne mora sve pisati u zakonu, ali je Tužilaštvo dužno poduzeti mjere zaštite”, dodala je Vidović.
