Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković sastala se 5. februara sa šeficom Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Laurom Lungarotti.

Tema razgovora, kako je saopšteno iz Ministarstva, bila je migrantska kriza, čiji teret “trenutno prvenstveno nose Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo”.

Ministrica Turković istakla je da “nije prihvatljivo i pošteno da Bihać, kao jedan od turističkih centara u BiH, ali i dijelovi Bosanske Krajine, već tri godine budu pod velikim pritiskom migrantske krize”, te naglasila da je važno migrantske kampove oformiti i u drugim dijelovima BiH, posebno ojačati istočnu bh. granicu.

Kanton Sarajevo, prema zaključcima Skupštine 28. januara, neće dozvoliti prijem novih migranata u prihvatne centre na području ovog kantona, niti uspostavu novih kampova na ovoj teritoriji.

Zatražili su Vijeća ministara BiH da donese odluku o ravnomjernoj raspoređenosti migrantskih kampova na cijeloj teritoriji BiH.

Ministrica Turković je, kako stoji u saopštenju, tokom susreta naglasila da je važna činjenica da takve prijedloge sve više podržavaju i preporučuju visoki zvaničnici Evropske unije, ali da se tim rješenjima protive pojedini politički predstavnici u BiH.

Vlasti Republike Srpske (RS, jedan od dva entiteta u BiH, drugi je Federacija BiH) odbijaju da pomognu migrantima koji su se zadesili na tom dijelu teritorije BiH, dok ih policija tog bh. entiteta migrante sprovodi do teritorije Federacije BiH.

U RS-u su odbili i plan Vijeća ministara BiH iz 2018. godine koji je predviđao i nekoliko centara za prihvat migranata u RS-u.

Na sastanku je, kako kažu iz Ministarstva, istaknuta podrška za “nastavak rada u procesima readmisije kao što je slučaj sa Pakistanom odnosno započinjanja procedura i potpisivanja potrebnih sporazuma sa matičnim državama migranata o njihovom povratku”.

Vijeće ministara BiH je 21. januara donijelo odluku da se tekst sporazuma o readmisiji s Pakistanom i pratećeg protokola uputi Parlamentu BiH na ratifikaciju. Istu proceduru treba da obavi i Pakistan i ona je u toku.

Od 2018. godine do danas Evropska unija je osigurala ukupno 89 miliona eura pomoći BiH za upravljanje migracijama, od čega je 13,8 miliona eura izdvojeno za humanitarnu pomoć.

Za IOM ili putem IOM-a od juna 2018. godine EU je doznačila više od 76 miliona eura. Do decembra 2020. godine potrošeno je više od 51,5 miliona eura, a 25,2 miliona eura je na raspolaganju do jula 2021. godine.

U BiH je prema podacima IOM-a oko 8.000 migranata, od čega je njih 1.500 van bilo kakvog zvaničnog smještaja. (slobodnaevropa)