Godinama se u medijima bliskim vladajućim strankama, pogotovu na javnim tv servisima, vrti nekoliko tema koje se upadaljivo pa i brutalno nameću javnosti.

Radi se zamjenskim metama i zamjenskim temama koje služe da bi se skrenula pažn ja javnosti sa suštine i uzroka problema. Radnički media servis novinske agencije Atrakcija sačinio je listu 6 najčešćih zamjenskih i lažnih meta i tema u BiH:

1. Poslanici u Parlementu i njihova primanja

Ubjedljivo prva na listi je tema & lažna meta je visoka primanja i plaće i pogodnosti poslanika u parlamentima. Brutalno upravo državni mediji i oni pod kontrolom stranaka neprestano forsiraju postavljanje ove lažne mete i teme. Razlog je jednostavan: stalni pritisak na parlamentarce do ostanu poslušni vojnici svojih partija i skretanje pažnje javnosti sa suštineposla kojim se bave: donošenju odluka koje imaju ključni uticaj na državu. Gotovo je nemoguće da isti mediji koji skoro iz dana u dan izvještavaju o visini primanja parlamentaraca zaključe da ti parlementarci nemaju nikakvu odgovornost za svoja visoka primanja, jer su ona proistekla iz partijskog kursa iz partija iz kojih dolaze.

Isti mediji koje kontrolišu partije koje su postavile parlamentarce na liste i u parlament, napadaju „svoju djecu“. Apsurdno, zar ne. Ali, vrlo rijetko ćete čuti izvještaj o poslovnim lobijima i njihovom uticaju na parlamentarce i partije. Iako je to suština.

2. Podjela BiH (BiH je već podijeljenja)

Podjela BiH je jedna od načešćih zamjenskih meta: BiH je država podijeljena „do bola“. BiH je podijeljena u Daytonu. Daytonski ustav funkcioniše na principu podjele svega: od funkcija, direktorskih fotelja, zbrinjavanja kadrova do zona uticaja.

3. Ismet Bajramović i sindikalne vođe

Aktuelni čelnik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović najčešća je meta partijskih i poslovno-špekulantskih krugova i medija u BiH. Iako je samo po statutu koordinator dobrovoljne sindikalne mreže, njega se najčešće napada kada se treba zamaskirati pravi problem: vinovnike pljačkaških privatizacija koje su obavljene po sistemu koji su kreirale vladajuće partije. Napadi na Ismeta Bajramovića služe da se skrene medijska pažnja sa političkih partija koje su provele privatizaciju nekog preduzeća, da se skrene medijska pažnja sa pravne i krivične odgovornosti direktora, upravnih i nadzornih odbora te da umjesto o političkim kreatorima privatizacije propalih preduzeća, sva odgovornost usmjeri na lažnu zamjensku metu. Tako je bilo i sa ranijim čelnicima Saveza samostalnih sindikata BiH a tako će biti i sa budućim.

4. Psi lutalice

Pred oktobarske izbore mediji bliski vladajućim strankama u Sarajevu svakodnevno su izvještavali o problemu pasa lutalica na sarajevskim ulicama. Međutim, po okončanju oktobarskih izbora, tema pasa lutalica naprasno je nestala iz medija. Iako sličan problem postoji su svim općinama u BiH, samo su „sarajevski psi“ povlašteni da dođu u prve minutue medija. Očito je da je problem pasa lutalica zamjenska tema koja služi za nekoliko stvari, ovisno od potrebe: diskreditacija određenih političkih partija ili službi, pritisak da se finansiraju azili koje gutaju proračunski novac da bi „zbrinjavali“ pse lutalice, da se pkaže da vlada haos i nebriga prema stanovnicima.

5. Dileri i kriminalci

U BiH još ne postoji ozbiljan plan brobe protiv trgovine drogom, dilera, trgovine ljudima i kriminala. Broj hapšenja dilera i kriminalaca koja odmah potom rezultiraju puštanjem na slobodu je enorman i zapravo govori da se vlasti ne bore protiv trgovine drogom i kriminala već da prave tv spektakle kako bi se stvorio lažni utisak stalne brobne protiv doge i kriminala. Dok mediji bruje o „akcijama“ tokom dana, šute o puštanju na slobodu istih uhapšenih. Pompeznim akcijama, iako ih je na stotine provedeno, nije riješen problem dilera, trgovine drogom i nije smanjen kriminal. Po broju akcija i hapšenja, ispada da u Bih postoji fabrika koja dnevno prizvodi na stotine dilera i krinalaca, jer nije jasno kako pored nevjerovatno velikog broja akcija i hapšenja, postoji još i jedan diler i kriminalac u BiH.

6. Umjesto tužitelja – mete su vlade i frakcije stranaka: Izazivanje bijesa naroda prilozima na javnim tv i radio servisima te na „kontrolisanim medijima“ o štrajkovima

Cilj je da se kompromitira druga frakcija u stranci, njeni ljudi u vladi te njena kontrola na određenim privrednim resursima kao i da se stekne utisak da politički pokrovitelji medija dozvoljavaju iskazivanje radničkih zahtjeva. Dakle, najčešće se radi o obračunu frakcija unutar stranaka i lobističkih grupa, kao što je slučaj u tuzlanskom kantonu. Suština je da radnici Gredelja, Aide, Dite i drugih upropaštenih firmi u BiH ne trebaju štrajkati ispred vlada ili općina, već ispred tužiteljstva koji moraju pokrenuti krivične postupske za odgovornost nadzornih i upravnih odbora, direktora te čelnika privatizacijskih agencija u predmetnim slučajevima. Dakle, i štrajakačima se upravlja daljinski. Inače bi štrajkovali u prostorima tužiteljstva.

Novinska agencija Atrakcija