Svakodnevna aktiviranja novih klizišta i ponovna pokretanja starih, samo su potsjetnik na sve prirodne katastrofe koje su se nizale tokom prošle godine, a koje će se nastaviti i narednih godina, poručuju geolozi.

Prošla godina kako je procjenjeno napravila štetu samo u našem kantonu u vrijednosti od 888 miliona maraka, a i ova godina je doslovno krenula nizbrdo.

U protekla dva mjeseca zabilježen je veliki broj klizišta na području Tuzlanskog kantona.

„Najteža situacija je u Općini Gradačac gdje smo zabilježili preko 150 klizišta, ugroženo je oko 100 stambenih objekata. Slična situacija ali u nešto blažem obliku je i u drugim općinama, kao što su Gračanica, Čelić, Kalesija, Srebrenik, Kladanj. Imamo velike probleme sa tim klizištima koja su najvjerovatnije posljedica otapanja snijega i kišnih padavina u proteklom periodu“, kazao je za RTV Slon Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora za mjere zaštite i spašavanja Civilne zaštite TK.

Evakuisanih porodica ima u općinama Gradačac i Kalesija. One su smještene ili kod prijatelja i rodbine ili im je plaćen smještaj u stambenim objektima, dok su u Kalesiji porodice smještene u jedan motel.

Pravi uzrok današnje situacije na našem kantonu leži duboko u zemlji, ali ne seže daleko u prošlost. Ako se vratimo unazad u 2012. i 2013. godinu možemo se sjetiti  velikih suša koje su  napravile pukotine u zemlji. Zemlja se otvorila do kliznih ploha, a kiša od prošle godine natopila je zemlju koja se na kraju pokrenula.

„Inače kada se pogleda geološka građa tla TK-a ono je tako po prirodi. To su mlada tla neogene starosti koja su podložna klizanju. Ona se neće smiriti, ona su jednostavno takva.   
Mi živimo na nestabilnom terenu i to će biti dio naše svakodnevnice“, pojašnjava Pelemiš

Tokom januara i februara na području našeg kantona pokrenuto je oko 250 novih klizišta na kojima su stambeni objekti, a samo jedan je imao građevinsku dozvolu.

Situacija na terenu je zastrašujuća. Padine se protežu i po nekoliko kilometara i gužvaju se kao tepih. Snaga prirode je evidentna, ali u svemu se vidi i ljudska ruka. Posjekli smo hiljade kvadratnih metara šume u periodu rata koji je iza nas, zasjecali smo padine, gradili cijela naselja i puteve, bez osnovne prateće infrastrukture, bez predhodno urađene geomehanike tla, a naknadno legalizovanje objektata ne rješava pitanje stabilnosti tla. Na kraju smo za sve optužili prirodu, piše RTV Slon.

(Foto: nasivrazici3.blogger.ba)