Ponedjeljak, 30. Novembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Suljagić: Genocid u Srebrenici se ne može svesti samo na juli 1995.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Emir Suljagić izjavio je danas da se genocid u Srebrenici ne može svesti samo na masovna ubijanja Bošnjaka u julu 1995. godine, već je riječ o kontinuitetu događaja od maja 1992. do jula 1995. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, javila je Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji.

“Taj šablon koji je postojao od 1992. godine je dobio jedno strašno ubrzanje, jedan ogroman intenzitet u julu 1995. godine”, rekao je Suljagić na javnom online predavanju “Srebrenica: Genocid između sjećanja i poricanja”.

Suljagić je rekao da će Memorijalni centar napraviti spisak ljudskih gubitaka od maja 1992. godine, kada je Srebrenica proglašena zaštićenom enklavom Ujedinjenih nacija.

“Želimo to uraditi jer se, na primjer, ljudi koji su ubijeni 6, 7. ili 8. jula 1995, uopšte ne vode kao žrtve genocida, iz nama nepoznatih razloga”, kazao je Suljagić.

Naveo je da Memorijalni centar Srebrenica-Potočari godišnje posjeti između 150 i 200 hiljada najavljenih posjetilaca, ne računajući one koji dolaze u sopstvenoj organizaciji.

Prema njegovim riječima, o Srebrenici treba govoriti tokom cijele godine, a ne samo u julu svake godine.

Suljagić je naveo da treba da se odgovori i na pitanje šta je Srebrenica bivšoj Jugoslaviji i kakve su refleksije na Srebrenicu na prostoru nekadašnje zajedničke države.

Dodao je da je obrazovanje ključ kada je u pitanju kultura sjećanja mladih generacija na genocid u Srebrenici i naveo i da su umjetnost i artivizam veoma važni u izgradnji trajne kulture sjećanja.

“Bio sam blago rezigniran kada sam shvatio da od svih republika bivše Jugoslavije bilo kakve refleksije na Srebrenicu postoje samo u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Ali, ja uistinu vjerujem u budućnost, vjerujem u mlade generacije, vjerujem da će one to promijeniti i da im se neće ponoviti ono što se nama dogodilo”, rekao je Suljagić, koji je preživeo genocid u Srebrenici.

Dodao je da je “zapanjen” kako neki mladi ljudi u Republici Srpskoj sa lakoćom preuzimaju na svoja pleća teret odgovornosti pojedinaca koji su počinili ratne zločine i ocijenio da je to rezultat lošeg obrazovnog sistema, koji je podređen vladajućoj nacionalističkoj ideologiji.

Prema njegovim riječima, sve dok postoje političke klase koje negiraju genocid, nećemo biti u stanju da govorimo o trajnom miru i o bilo kakvoj budućnosti.

“Negiranje genocida u Srebrenici iznova i iznova otvara rane ljudi koji su preživjeli genocid. Cilj negiranja je pričanje priče o devedesetim i normalizacija nacionalističkih projekata, kao legitimnih nacionalnih i državnih aspiracija”, ocijenio je Suljagić.

Dodao je da cilj poricanja genocida nije da se utvrdi bilo šta novo, već da se utemelji narativ koji je utemeljen na lažima i na fikciji i da on posluži kao način da se “propere” jedna ideologija i jedan projekat čiji je rezultat 100.000 mrtvih u Bosni i Hercegovini i milioni raseljenih.

On je kazao da nije protiv donošenja zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, ali je kazao da bi morao da uključuje negiranje Jasenovca i drugih sličnih zločina u historiji ovih prostora.

“Ali, nisam siguran da će to pomoći. Neće se milion ljudi preko noći preobratiti, to je dugačak proces, koji prije svega podrazumijeva obrazovanje. Obrazovni sistem je ono što, pod navodnicima, treba da napadnemo. Zakon nije magični štap. Sve ovo što je danas negiranje genocida, već može da se sankcioniše postojećim krivičnim i drugim zakonima”, rekao je Suljagić.

Ocijenio je da se institucije u državama regiona ponašaju kao neprijatelji prema organizacijama civilnog društva koje se bave temama suočavanja sa ratnom prošlošću i odgovornošću za ratne zločine.

On je rekao da je Memorijalni centar mogao da radi više i prilježnije nego što je radio do sada.

Predavanje Emira Suljagića je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, u saradnji sa Forumom ZFD Srbija i Nezavisnim društvom novinara Vojvodine.

Emir Suljagić je završio Fakultet političkih nauka u Sarajevu, a doktorirao 2009. u Hamburgu na Institutu za mirovna istraživanja i sigurnosne studije.

Kao jedan od rijetkih koji su preživeli genocid u Srebrenici, poznat je po zalaganju za puno poštovanje prava porodica žrtava ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Njegova knjiga, “Razglednice iz groba”, prvi je prikaz genocida u BiH koji je objavljen na engleskom jeziku.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje