Pozivajući se na iskustva zemalja članica EU-a, Vijeće za strane investitore u BiH, koje okuplja nekoliko respektabilnih stranih kompanija čiji je rad godinama prisutan i na prostoru BiH, poziva sve relevantne institucije bh. vlasti da se u obrazovni sistem uvede studentska praksa, piše Večernji list BiH.
– Praksa u obrazovnom sistemu bila je uglavnom vezana za srednje stručno obrazovanje koje, s obzirom na to da predstavlja najkraći put od obrazovanja do zaposlenja, treba najidirektnije osiguravati upravo vještine i kompetencije relevantne za tržište rada. Jedan od ključnih segmenata srednjeg stručnog obrazovanja upravo je organizacija praktične nastave, stoji u studiji pod nazivom Studentska praksa u zemljama Evropske unije: Prijedlog modela za BiH.
Za provedbu praktične nastave zainteresiran je veliki broj kompanija u BiH koje, kako se ističe, žele u programe visokog obrazovanja integrirati praktičnu nastavu koja se obavlja kod različitih poslodavca.
– Važno je naglasiti da se za neke, tzv. regulirane profesije, poput medicine, prava, arhitekture i slično, u programima za stjecanje visokoškolskih kvalifikacija podrazumijeva obavezno provođenje prakse ili pripravništva te polaganje specijalističkih ispita s ciljem stjecanja licence za bavljenje tom profesijom. Međutim, praksa, odnosno praktična nastava, u drugim programima visokog obrazovanja nije u potpunosti integrirana kao obavezni ili izborni dio nastavnog plana i programa, mada postoje tendencije da se to promijeni””, stoji u istraživanju koje je provelo Vijeće za strane investicije u BiH.
Za tu svrhu detaljno je analizirano pet istraživanja slučaja zemalja EU-a prema kriterijima preporuka Vijeća EU-a o kvalitativnom okviru za pripravništvo (preporuke EU-a).
Konačni cilj istraživanja je prijedlog za dva modela studentske prakse koja bi mogla biti provedena u Bosni i Hercegovini. Jedan model prakse prilagođen je tehničkim naukama, a drugi društvenim.
Također, istraživanje na samom kraju prikazuje okvirni presjek troškova koji su potrebni kako bi se predloženi modeli mogli kvalitetno provoditi u BiH.
Predstavnici studenata, prema njihovu zaključku, snažno su se zalagali za uvođenje obavezne prakse, dok su predstavnici poslovne zajednice i strukovnih udruga iskazali veću potporu dobrovoljnoj praksi smatrajući da bi bilo veoma teško osigurati svim studentima pristup praksi.
Predstavnici akademske zajednice istaknuli su da neki fakulteti već imaju u svojim pravilnicima utvrđenu obaveznu studentsku praksu, a posebno su istaknuli da je kroz različite propise potrebno definirati termine kao što su: praktično osposobljavanje, stručna praksa, studentska praksa, pripravnički staž i ferijalna praksa.
Po ugledu na većinu članica EU-a, studentska praksa u kompaniji počinje od druge godine studija, kako bi studenti stekli neka znanja prije početka prakse, te su sudionici predložili da se isto pravilo uvede i u BiH, odnosno da praksa može početi tek od druge godine studija.
Također, prijedlog je da studentska praksa u BiH traje minimalno 150 sati, odnosno mjesec dana, a maksimalno 300 sati, odnosno do dva mjeseca, piše Večernji list navodeći kako bi se provedba studentske prakse u BiH upisala kao dodatak studentskoj diplomi te da ga studenti mogu koristiti kao svojevrsnu preporuku prilikom traženja prvoga radnog mjesta.
