Utorak, 19. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Stiže li epidemija malih boginja u BiH?

Preuzmite sliku

U zemljama regiona iz dana u dan sve je veći broj oboljelih od malih boginja. U Srbiji je trenutno od ove zarazne bolesti oboljelo šest osoba, među kojima čak i dvije zdravstvene radnice. U Crnoj Gori su zabilježena tri slučaja.

Širenje bolesti počelo je iz Rumunije, upozoravaju medicinski stručnjaci. U Republici Srpskoj, kako za Oslobođenje kaže dr. Ljubica Jandrić, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo RS-a, u posljednjih sedam dana zabilježeno je dvoje oboljelih od ove zarazne bolesti. Nijedan pacijent nije bio vakcinisan.

Šutnja u FBiH

“Na osnovu Izvještaja o provedenoj vakcinaciji u RS-u za 2017. godinu, procenat vakcinacija MRP vakcinom veći je za oko 10 posto u odnosu na 2016. i iznosio je 83,7 posto (prva doza), odnosno 86,4 posto (druga doza), što smanjuje mogućnost pojave epidemije. Međutim, sve dok obuhvat ne bude 95 posto i više, postoji mogućnost za pojavu epidemije od malih boginja/morbila, rubeole i parotitisa/zaušnjaka”, naglašava dr. Jandrić.

U Federaciji BiH, tačnije iz Zavoda za javno zdravstvo se ne oglašavaju o oboljelima o malim boginjama, ima li ih ili nema, mada smo im upite proslijedili na vrijeme. U toku dana se nisu oglasili ni iz kantonalnog ni federalnog zavoda. Ipak, kako nam priča dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, pedijatar JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, trenutno nema zabilježenih slučajeva epidemije malih boginja u glavnom gradu.

“Prema podacima koje sam saznala putem medija, u Srbiji ima oboljelih od ove zarazne bolesti. Ovo zarazno oboljenje se pojavilo i sve više proširilo iz Rumunije, odakle je i sve počelo”, ističe dr. Smlatić, te dodaje da se ova zarazna bolest uglavnom javlja kod djece koja nisu vakcinisana.

Ljekari i dalje upozoravaju na obaveznu vakcinaciju protiv malih boginja.

Dr. Smlatić-Muhadžić pojašnjava da su male boginje akutna zarazna bolest koje kod nas nije bilo od polovine prošlog vijeka, jer su djeca bila vakcinisana i vakcinacija je bila obavezna. To je vakcina protiv krzamka, morbila, rubeole i zaušnjaka.

“Vakcinacija se od polovine prošlog vijeka do danas djeci daje u dvije doze, prva u 13. mjesecu, a druga u šestoj godini i vakcinacija u našoj zemlji je izuzetno visoka. Vakcinacija se obavlja po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, znači 90-95 posto, tako da nije bilo pojava ni oboljenja, ni svega što nosi komplikacije, nije bilo ni smrtnih slučajeva.”

Klinička slika

Dr. Smlatić-Muhadžić objašnjava kliničku sliku kod ovog oboljelih: prva četiri dana ima visoku temperaturu, curenje nosa, kašalj, oko 4-5 dana temperatura je najviša i tada se po tijelu pojavljuje crvenkasti osip. Nakon dva do tri dana nema temperature i oboljelog prati srednje teška klinička slika.

Mogu se javiti vrlo ozbiljne komplikacije kao meningitis, a može se desiti i smrtni ishod. Za liječenje malih boginja koristi se simptomska terapija, odnosno sirupi za snižavanje temperature i oni za kašalj, dok se antibiotici ne daju, upozorava dr. Smlatić, izuzev pojave komplikacija poput upale pluća. (Oslobođenje)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,