S ciljem provedbe presude Ustavnog suda BiH od 30.01.2013. godine, Vlada Federacije BiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.
Sporna odredba odnosi se na član 18. d, stav 4. postojećeg Zakona, koja je predviđala da pravo na dodatak za njegu i pomoć od druge osobe ne može ostvariti osoba sa invaliditetom koji je nastao nakon 65. godine života, a kod koje je, u skladu s mišljenjem Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, utvrđena potreba za korištenjem ovog prava, te da to pravo ove osobe mogu ostvariti po kantonalnom zakonu. Ovakvu odredbu Ustavni sud BiH je ocijenio kao neustavnu i diskriminirajuću, te je predlagaču Zakona naložio da je, u roku od šest mjeseci, izmijeni i uskladi sa Ustavom i drugim važećim propisima Federacije BiH i stavovima Suda.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je odmah pristupilo izradi izmjena Zakona i uputilo ih u proceduru početkom 2014. godine. Nacrt zakona je zadržan na Domu naroda Parlamenta FBiH, te je u maju 2017. godine vraćen obrađivaču kako bi bio dostavljen u ponovnoj proceduri. Kako nakon presude zakonska norma nije bila izmijenjena, Ustavni sud BiH je donio rješenje s pravnim dejstvom počev od 22.1.2014. godine, kojim je brisao spornu odredbu. Brisanje spornog stava je čisto formalno-pravne prirode i u cilju je usklađivanja zakonske norme sa sudskom odlukom, jer je sudsko rješenje u potpunosti primijenjeno kroz pojedinačne akte u upravnim postupcima priznavanja prava korisnicima po Zakonu.
Potencijalni korisnici su 2014., 2015., i 2016. godine sukcesivno uvođeni u pravo, a sredstva za isplatu osiguravana u federalnom budžetu. Stoga usvajanje predloženih izmjena Zakona ne izaziva dodatno osiguravanje novčanih sredstava.
Također, prihvaćena je i inicijativa za izmjenu Zakona koja se odnosi na civilne žrtve rata. Pokrenula ju je Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda Parlamenta FBiH i odnosi se na provedbu mišljenja Komiteta za ljudska prava BiH u predmetu Prutina i drugi.
Naime, postojeće odredbe predviđaju da pravo na porodičnu invalidninu pripada članovima porodice nestale civilne žrtve rata uz preduslov pokretanja zakonskog postupka za njeno proglašenje umrlom. Ovakav stav je u suprotnosti s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, te proizvodi direktno kršenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Također, tokom primjene aktuelnog Zakona, zbog velikog broja prethodnih izmjena, uočene su određene manjkavosti koje pogrešno upućuju na mogućnost ostvarivanja prava na porodičnu invalidninu za posebnu kategoriju civilnih žrtava rata, kao i obavezu finansiranja isplata svih kategorija civilnih žrtava rata isključivo iz federalnog budžeta, što je bilo potrebno korigovati, pa je predviđeno i finansiranje iz kantonalnih budžeta u omjeru 70:30 posto. (Tuzlanski.ba)
