Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Srbija je imala najviše interesa da utiče na rad haškog Tribunala

Preuzmite sliku

Ne očekujem neke velike promjene, jer žalbeni postupci često ne donesu neke veće tektonske promjene, to je više pravno tumačenje presude i njenih dijelova. Mada, znalo se desiti nekada da Tribunal iznenadi, ali mislim da neće doći do većih promjena, kazala je za N1 prof. Nevenka Tromp, nekadašnja uposlenica Haškog tribunala o žalbenom procesu na presudu Ratku Mladiću.

“Što više vremena prolazi od zločina, jednostavno se razvodnjava interes cijelog svijeta za slučaj. Neminovno je da sad nakon 25 godina od genocida u Srebrenici nema one kritične mase koja ima veća očekivanja. Što se više oteže proces, raste problem upravljanja očekivanjima ljudi. Tada se doima da taj menadžment upravljanja očekivanjima ljudi, radi protiv suda”, dodala je Tromp.

Pojasnila je kako teče proces rada Tribunala u određenim predmetima.

“Radi se o dva principa, režima koja vrlo često ljudi izvana shvaćaju kao jedan. Kvalificiranje međunarodnih krivičnih zločina je jedna stvar; tu imate četiri velike grupe zločina (genocid, ratni zločini, protiv čovječnosti i zločini kršenja zakona i običaja ratovanja). To je jedna grupa gdje vi vidite taj tradicionalni krivično-pravni sistem očekivanja. Javnost želi da oni koji čine zločine budu kažnjeni. Pravni sistem je od 1948., od donošenja Konvencije o ljudskim pravima, on je po prvi put potkrijepljen time kako mi štitimo ljudska prava. Prije 1966, prije prvog akta koji je napisan, mi to nismo imali. Tu se suđenje za Jugoslaviju npr. razlikuje od suđenja za Nurnberg. Oni npr. nisu imali sva ta prava. Ja vam odgovorno govorim da primjena tog Akta o zaštiti civilnih prava, ne smije, ne može i ne stoji kao prepreka da se dokaže njihova krivica za ono što se teretuju”.

Da li je Tribunal zadržao autoritet?

“Mislim da nije, od trenutka kada je osnovan Tribunal je suočen sa ogromnim očekivanjima. Kada je osnovan, cijeli svijet je bio zgranut načinom na koji su stradali Bošnjaci u BiH i tražena je vojna intervencija. Međunarodna zajednica koja je bila uključena sa mnogo strana, nisu željeli vojnu intervenciju u kojoj bi spriječili zločin. Tada su rekli da će osnovati tribunal kako bi skrenuli pažnju sa svojih neuspjeha. On se stvorio na način da se nije očekivalo da će zaživjeti na način na koji jeste. To je splet okolnosti, otvorila se mogućnost za podizanje optužnice i tu je jedan fenomenalni tim iz BiH doskočio, kojeg je Alija Izetbegović stavio da to istražuju. Oni su donijeli nevjerovatne stvari i glavni tužilac je bio pravi čovjek na pravom mjestu i tu se desio povijesni slučaj na Tribunalu protiv Duška Tadića“, istakla je Tromp.

Poručila je da je od početka rada, “Srbija imala najviše interesa da utiče na rad Tribunala”.

“Srbija je imala najviše interesa da utiče na rad suda kako bi minimizirala svoju ulogu. Oni su pristupili jedini i prvi i od samog početka su nalazili način da pokušavaju uticati na rad tribunala. Srbija je imala prostor da pristupom svjedocima i dokumentima utječe na sud. Sakrili su dokumente iz Vrhovnog savjeta odbrane u slučaju Miloševića, imali su nevjerovatnu motivaciju da politizira tribunal i utiče na njegov rad i uspjela je”, dodala je Tromp u razgovoru za N1.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje