Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) smanjilo je normu tužiocima Državnog tužilaštva kako bi umanjilo broj loše pisanih optužnica, a samim time i oslobađajućih presuda u predmetima ratnih zločina.

Novim Pravilnikom o mjerilima za rad tužilaca više bi se trebao vrednovati rad na složenim predmetima ratnih zločina, a iz VSTV-a su najavljene i druge promjene kako bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva iz Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Dosadašnja norma za tužioca svodi se s pet na četiri optužnice ili obustave postupka godišnje.

Pravni stručnjaci podržavaju izmjene, s tim da neki smatraju da bi norme trebalo ukinuti za tužioce na slučajevima ratnih zločina kako bi radili bez pritiska a optužnice bile kvalitetne.

S druge strane, neki smatraju da bi nekvalitetan kadar iz Tužilaštva BiH trebalo otpustiti, a posebnu pažnju posvetiti pri imenovanju tužilaca i njihovoj stalnoj edukaciji.

U Tužilaštvu BiH negiraju da rade na manje složenim predmetima, kao i da je sve veći broj oslobađajućih presuda.

Masovna proizvodnja optužnica

Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, usvojenoj u decembru 2008., najsloženiji predmeti ratnih zločina trebali su biti riješeni prije više od godinu dana. Kako se to nije dogodilo a još uvijek postoji veliki broj istraga, u Tužilaštvu BiH su zatražili produženje roka za još nekoliko godina.

Prošle godine je i međunarodna sutkinja Joanna Korner, u analizi o radu na predmetima ratnih zločina, zaključila da treba izvršiti preglede i kontrolu optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH, te da se treba prestati s praksom podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme” ili zbog pritiska medija ili grupa žrtava.

Prošle godine Sud BiH je pravosnažno oslobodio 12 osoba. Osuđena je ukupno 21 osoba, ali šest ih je priznalo krivicu.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže da je 80 posto osuđujućih presuda za ratne zločine. Prema njegovim riječima, za ratne zločine su podigli ukupno 41 optužnicu protiv 113 osoba.

Bivši uposlenik Tužilaštva BiH – čije je ime poznato Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) – naglašava da je u protekle dvije godine izrečen veći broj oslobađajućih presuda u odnosu na raniji period. Za podatak od 80 posto osuđujućih presuda ovaj bivši uposlenik kaže da je riječ o statistici koja je stara tri i više godina.

Prema njemu, oslobađajuće presude su odraz loše pisanih optužnica koje su radili tužioci primljeni 2013. godine. Tada je, kako pojašnjava, došlo do povećanja tužilačke norme, a i primljeni su tužioci bez iskustva.

Za pravnog stručnjaka Vehida Šehića veliki broj oslobađajućih presuda  također je direktan rezultat loše pisanih opužnica i lošeg rada tužilaca u istrazi, ali i agencija s kojima oni sarađuju.

Šehić smatra da veliki procenat oslobađajućih presuda stvara nepovjerenje građana u pravosuđe.

Sutkinja Korner je u analizi upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.

Iako je analiza objavljena prije skoro godinu dana, advokati koji postupaju pred Sudom BiH također uočavaju da i dalje dolazi do cjepkanja složenih predmeta.

Advokat Kerim Čelik, koji radi na više predmeta pred Državnim sudom, tvrdi da se na ovaj način bespotrebno troše resursi.

“Imao sam predmet gdje je bilo četiri ili pet optužnica, pa su objedinjene u jedan predmet. Došlo je do spajanja predmeta, a gubi se vrijeme, ekonomičnost postupka, resursi…”, kaže Čelik.

Nedžad Smailagić, pravni stručnjak iz OSCE-a, ističe da je fokus isključivo na normi vidljiv i po tome da se neproporcionalno veliki broj optužnica podiže u decembru.

“Ovo može rezultirati i pretjeranim pritiskom na sudije koji ih potvrđuju”, smatra Smailagić.

U Misiji OSCE-a u BiH kažu da su primijetili i da su Tužilaštvu BiH prošle godine optužnice vraćane na doradu ili nisu potvrđivane u cijelosti.

Jedan od primjera je optužnica protiv Slavka Milovanovića i još pet osoba za zločine počinjene na području Srebrenice. Optužnica je odbijena u cijelosti za sve osumnjičene, da bi nakon žalbe Tužilaštva BiH bila potvrđena samo jedna tačka protiv Milovanovića, a odbačena u odnosu na ostale osumnjičene.

Advokatica Lejla Čović kaže da je postupala u predmetu ratnog zločina gdje je optužnica potvrđena na Sudu BiH, a potom je, na zahtjev Državnog tužilaštva, prebačena na Kantonalni sud u Sarajevu.

“Zbog čega – to ne znam, vjerovatno da se ispuni neka norma”, dodaje ona.

Prema podacima Suda BiH, prošle je godine nižim sudovima ustupljen ukupno 31 predmet.

Grubešić kaže da sudije, u skladu sa zakonom, mogu predmete ustupiti entitetskim tužilaštvima i sudovima, ali da su prebačeni neki predmeti koji su, prema mišljenju tužioca, trebali ostati na državnom nivou.

Vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice Gordana Tadić je, na pitanje BIRN-a BiH o tome planira li se boriti protiv podizanja optužnica samo radi ispunjavanja normi, odgovorila: “To je vrijeme sada iza nas.”

Kadrovska čistka i edukacije

Zbog cjepkanja optužnica i fokusa na rad na složenim predmetima, VSTV je krajem godine izmijenio Pravilnik o orijentacionim mjerama za rad tužilaca, pa je norma za jednog tužioca sa sadašnjih pet promijenjena na četiri predmeta.

Ovu odluku podržava Misija OSCE-a u BiH, kao i drugi pravni stručnjaci. Ipak, bivši sudija Šehić smatra da bi norma za predmete ratnih zločina trebala biti u potpunosti ukinuta jer se radi o složenom poslu i teškim istragama.

On i advokat Miodrag Stojanović smatraju da je rješenje za probleme u Tužilaštvu BiH da se imenuje kadar s prethodnim iskustvom na složenim predmetima.

Stojanović misli da bi se prije svega trebala uraditi “kadrovska čistka” u ovoj instituciji, iako to smatra gotovo nemogućim, predlažući stalnu edukaciju postojećeg kadra.

“Posebna se pažnja treba usmjeriti i na odabir ljudi, ne samo u tužilaštvima nego i u agencijama s kojima oni sarađuju”, kaže Stojanović.

VSTV navodi da se kriteriji za izbor kandidata za pozicije tužilaca kontinuirano unapređuju, kako bi se objektivizirali i omogućio izbor najboljih, ali i da su za 2017. godinu predviđene obuke iz oblasti procesuiranja predmeta ratnih zločina.

Komisija VTSV-a smatra da je potrebno uvođenje edukacije, ali i mentorstva iskusnijih kolega, što je preporučila i sutkinja Korner.