Petak, 13. Decembra 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Službenici u BiH otkupljuju kazne kako bi izbjegli zatvor: Za 2 godine uplatili 9,3 miliona KM umjesto da odleže 263 godine

Osuđeni na kazne zatvora u trajanju do godinu dana u BiH mogu platiti da ne idu u zatvor. Ovu mogućnost su, prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), koristili i korumpirani javni službenici koji su se potom vraćali na radna mjesta na kojima su i prekršili zakon.

CIN je došao do podatka da su sudovi u BiH za dvije godine osuđenicima dopustili da 263 godine zatvora otkupe za skoro 9,3 miliona konvertibilnih maraka (4,6 miliona eura).

Policajac Vedran Matović je krajem 2016. godine osuđen na osam mjeseci zatvora zbog korupcije. Svoju kaznu je otkupio, u zatvor nije morao ići, ali je nakon presude dobio otkaz. Sada bi se mogao vratiti na posao, jer je u međuvremenu dobio tužbu protiv svog poslodavca, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Tuzlanskog kantona (TK). Sud je u presudi objasnio da nije bilo razloga za otkaz jer Matović nije bio u zatvoru.

Osuđeni na kratke zatvorske kazne u Bosni i Hercegovini mogu zamijeniti zatvorsku kaznu novčanom. Sudovi su za dvije godine osuđenicima dozvolili da 263 godine zatvora otkupe za skoro 4,6 miliona eura. Dan zatvora su računali u rasponu od 13,8 do 100 konvertibilnih maraka. Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da sav ovaj novac još nije uplaćen jer osuđeni odugovlače ili plaćaju u ratama.

“Prema podacima koje smo dobili sa sudova u BiH, 37 je državnih službenika koji rade javni posao dobilo neku zatvorsku kaznu koju su mijenjali za novčanu. Od njih 37, tek troje je otpušteno. Ostali su ili zadržali posao, njih 12, ili su prešli na druga radna mjesta u drugim institucijama ili su se penzionisali”, objašnjava novinarka CIN-a Renata Radić-Dragić.

Da li život djeteta vrijedi 24.000 maraka?

Za razliku od MUP-a Tuzlanskog kantona neke javne ustanove i institucije u kojima rade drugi osuđeni nisu ni dovodili u pitanje radna mjesta na kojima su oni počinili krivična djela.

Doktor Amir Bašanović iz bihaćke Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” je sredinom 2017. godine osuđen jer nije pružio adekvatnu ljekarsku pomoć osmogodišnjem Benjaminu Redžepoviću. Roditelji su dječaka doveli u bolnicu nakon operacije krajnika jer je krvario, imao povišenu temperaturu i bolove. U presudi piše da doktor nije uradio potrebnu analizu, niti je dijete smjestio u bolnicu, već ga je vratio kući u kilometrima udaljeno selo kod Cazina. Ubrzo nakon toga dječak je umro. Za ovo djelo je zakonom predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina, ali je Sud uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti – porodične prilike i ranije neosuđivanje – pa je Bašanović osuđen na osam mjeseci zatvora. Da ne bi išao u zatvor, on je od Suda tražio i dobio zamjenu zatvorske kazne za 24.000 konvertibilnih maraka.

Benjaminova majka Irma Redžepović i njen suprug Bajro su od novinara CIN-a saznali da je doktor Bašanović svoju zatvorsku kaznu od osam mjeseci zamijenio za 24.000 KM

Benjaminova majka Irma Redžepović i njen suprug Bajro su od novinara CIN-a saznali da je doktor Bašanović svoju zatvorsku kaznu od osam mjeseci zamijenio za 24.000 KM

Irma Redžepović, majka osmogodišnjeg Benjamina, pita se da li život djeteta vrijedi 24.000 maraka (12.000 eura)?

“I šta znači jedan život? Ništa, je li? Kako može biti pravično? Jedan život vrijedi 24.000 maraka. Za mene ne, jer sam ga ja hranila osam godina i dva mjeseca, a da neko plati 24.000 maraka i sjedi, i još pri tome, još i radi. Tu pravde nema”, kaže Irma Redžepović.

Političari u BiH imuni na kazne za korupciju

Šef Kabineta direktora bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” Almir Kovačević objašnjava da su čekali rezultate krivičnog postupka jer rade po Zakonu o radu Federacije BiH, koji propisuje da će radnik osuđen na zatvorsku kaznu dužu od tri mjeseca dobiti otkaz onog dana kada “stupi na izvršenje kazne”. To se u ovom slučaju, kao ni u slučaju policajca Matovića, neće dogoditi jer su obojica otkupili slobodu.

“Mi moramo čuvati i dignitet ustanove, ali također i dignitet naših radnika”, objašnjava Almir Kovačević.

‘Za šta nam služe zatvorske kazne?’

Mogućnost zamjene kazni uvedena je kako bi se smanjila gužva u zatvorima. Dužina kazne koja se može zamijeniti, novčani iznosi i načini plaćanja nisu ujednačeni na nivou BiH. Od 2014. do 2016. godine izmjenama državnog, federalnog i zakona Brčko distrikta, sudovi su obavezni odobriti svaki zahtjev za zamjenu zatvorske kazne do godinu dana. Ranije su umjesto toga sudovi imali mogućnost da razmatraju okolnosti svakog zahtjeva i u skladu sa tim donose odluku o zamjeni kazne. Republika Srpska je u međuvremenu ovu mogućnost izbrisala iz zakona.

Predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću Fata Nadarević zaključuje da će zatvore puniti osuđenici slabijeg materijalnog stanja.

“Neko je moj oštećen, neko je moj stradao i ta osoba dobije do godinu dana zatvora i ne vidi ni dana zatvora, jer je u mogućnosti to da plati. Meni kao pravniku je neshvatljivo da vi kaznu zatvora možete kupiti. Za šta nam onda služe zatvorske kazne?”, pita se Fata Nadarević.

Sarajevska advokatica Vasvija Vidović objašnjava kako novčana kazna ne amnestira nikoga da je počinio krivično djelo.

“To je i dalje izrečena zatvorska kazna, samo što je njen način izvršenja zamijenjen. Ne može se ona računati kao novčana kazna. To je zatvorska kazna sa svim svojim posljedicama”, tvrdi Vidović.

Mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom posebno je dobro došla višestrukim osuđenicima. Bivši federalni parlamentarac Hasan Samardžić je svoju slobodu otkupio dva puta, a koštala ga je ukupno 37.000 konvertibilnih maraka. Stražar sarajevskog zatvora Nikola Simić je zbog pomaganja u bijegu zatvoreniku Amelu Sejfoviću osuđen sredinom 2018. godine na šest mjeseci zatvora. Kaznu je otkupio za 9.600 konvertibilnih maraka (4.800 eura).

“Kriv sam, to je moja krivica. Svjesno sam išao na sporazum sa Tužilaštvom o priznanju krivice, jer sam kriv. Ja njega nisam pretresao kako treba”, rekao je Simić novinarima CIN-a.

Ovakva praksa otkupa zatvorskih kazni do 12 mjeseci ne postoji u susjednim zemljama, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo, piše RFE.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje