Utorak, 28. Septembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Sladić: Ovog vikenda očekuju nas ekstremno visoke temperature

Preuzmite sliku

Bilo bi pogrešno Sladićev posao shvatati kao meteorološko izvještavanje, jer opseg varijabli koje unosi u svoje analize prevazilazi tradicionalni televizijski izvještaj o vremenu

Klimatske promjene i sve očigledniji temperaturni ekstremi praćeni obilnim snjegovima, poplavama, sušama i požarima postali su tako uočljivi da su meteorologija i klimatologija veoma brzo od specijalističkih naučnih disciplina postale dio svakodnevnice. I dok se prije samo nekoliko desetljeća na meteorološku prognozu gledalo sa dozom podsmjeha danas veliki dio čovječanstva svoje svakodnevne životne obaveze usklađuje sa prognozom stručnih i sve elokventnijih meteorologa.

Meteorolog Nova BH Nedim Sladić prepoznatljivo je lice medijskog prostora, ali ne više kao osoba koja donosi puki meteorološki izvještaj nego isključivo kao mladi „stručnjak za vrijeme“, dakle novinar čije su analize privukle pažnju i onih koji su sa velikom dozom skepse gledali na takvu vrstu predviđanja.

Bilo bi pogrešno Sladićev posao shvatati kao meteorološko izvještavanje, jer opseg varijabli koje unosi u svoje analize prevazilazi tradicionalni televizijski izvještaj o vremenu. Dijapazon njegovih interesovanja odavno je prevazišao golu informativnost jer Sladić svoje analize temelji ne samo na „čitanju“ meteoroloških varijabli nego i na strukturalnijem posmatranju globalnih klimatoloških poremećaja.

Nedim Sladić rođen je u Sarajevu 1997. godine. Nedostatak studija meteorologije u našoj zemlji orijentiše ga prema alternativnom studiju softverskog inžinjerstva na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, gdje 2019. godine stječe zvanje diplomiranog inžinjera u oblasti “Statistička i podatkovna analiza u R-u“ na primjeru klimatskih promjena na području Sarajeva, a za svoj ukupni doprinos na univerzitetu dobija titulu “IUS Ambasador“.

Istinska ljubav prema meteorologiji orijentiše ga prema naučnoj strani i istraživanju naučnih činjenica, a u saradnji sa brojnim stručnjacima i univerzitetskim profesorima iz regiona kreira i objavljuje numerički model NOTHAS za detekciju olujnih sistema u Springer bazi podataka, u sklopu žurnala u sastavu Korejskog meteorološkog društva. Osim toga, koautor je još dva naučnoistraživačka rada, što mu otvara vrata master studija na najboljem univerzitetu za meteorologiju i klimatologiju u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U razgovoru za Al Jazeeru kaže da regiju Balkana ovog vikenda očekuju ekstremno visoke temperature:

“Od sjeverne Afrike i juga Španije termobarički greben pružit će se osom istočnije, tj. prema našem području uz pritjecaj vrele zračne mase koja će uzrokovati ekstremno visoke temperature zraka i najtoplije dane 2021. godine. Konkretno govoreći o temperaturama zraka ovog vikenda, jutarnje temperature zraka kretat će se od 18 do 23, na jugu do 27, a dnevne od 36 do 41, na jugu i sjeveru zemlje lokalno moguće i do 43 ºC.“

  • U posljednje vrijeme svjedočimo klimatskim ekstremima koji se pojavljuju u rasponu od velike hladnoće do nezabilježeno visokih temperatura. Da li su uzrok takvim varijacijama, po Vašem mišljenju, klimatske promjene?

    – Pojedinačno posmatrano, jednu ekstremnu sušu ili poplavu nad određenim područjem ne možemo direktno u startu povezati sa posljedicom klimatskih promjena. Međutim, ukoliko se njihova frekvencija povećava iz godine u godinu, tada već možemo govoriti da posljedica takvih vremenskih ekstrema je itekako vezana za klimatske promjene. Ekstremnih vremenskih prilika je bilo oduvijek, ali zadnjih decenija su toliko učestale da se na njih polako sada počinjemo navikavati, jer se adaptiramo novim uslovima klime, ne samo u našoj zemlji, već i širom svijeta.

    Primjer koji najbolje opisuje klimatske promjene u Bosni i Hercegovini je sve veća učestalost toplotnih valova tokom ljeta u našoj zemlji, kao i recentni trend sve toplijih februara u kojima već dvije godine zaredom obaramo nove apsolutne maksimalne temperaturne rekorde, umjesto da po nekom očekivanom ritmu nižemo snježne dane. Također, takav ritam sve manje snježnih zima, sve vrelijih ljeta, kao i naglih prelaza iz dugotrajnih suša u perioda kratkih, ali izrazito jakih padavina s karakterom bujičnog plavljenja, direktne su posljedice klimatskih promjena. Problem je što ovakvi ekstremi postaju sve jači i nemilosrdniji, a u socioekonomskom pogledu vrlo nepovoljni, budući da se nekada mogu pojaviti onda kada ne trebaju (primjer: val hladnoće u aprilu 2003, 2017. i 2021. koji je donio materijalnu štetu).

  • Zašto jug Evrope, Grčka, Turska i Sicilija bilježe temperaturne rekorde i kako objašnjavate činjenicu da je jučer na Siciliji zabilježena temperatura od 48,8 stepeni celzijusa, što je po pisanju evropskih medija najviša izmjerena temperatura u Evropi?

    – Razlog ovog meteorološkog događaja može se povezati sa više aspekata koji su se ujedinili u jednu cjelinu, stvarajući idealne uslove za nastanak ekstremno visokih temperatura zraka koje su se približile europskom temperaturnom rekordu. Jedan od razloga je ovogodišnje ponašanje tzv. African Intertropical Front (afričke intertropske fronte), odnosno zone gdje se razvijaju tzv. doldrumi, a koja razdvaja dijelove zapadne i sjeverne Afrike na mjesta gdje jugozapadnim vjetrovima iz tropskog Atlantika pristiže vlaga uz pojavu padavina uzrokovanih konvekcijom (izdizanje pregrijanog zraka s tla u slobodno atmosferu uzrokujući hlađenje, širenje i kondenzovanje zraka uz vertikalni razvoj oblačnosti koji donosi pljuskove), dok sa sjevera pristiže suh, vreo zrak sjeveroistočnim vjetrovima iz Sahare.

    Istočni i zapadni ITF ovog ljeta su bili poprilično pomjereni sjevernije u odnosu na srednju višegodišnju očekivanu poziciju, a naročito istočni dio od drugog dijela jula. Takva pozicija omogućava da se vrele zračne mase iz sjeverne Afrike poguraju više ka sjeveru, u ovom slučaju prema istočnom Mediteranu, što je bio pokazatelj vjerovatnoće vrlo izglednog natprosječno toplog perioda.

    No, glavni krivac ovakvog vremena leži u tzv. termobaričkom grebenu koji se sa sjevera Afrike širio osom preko jugoistoka Europe, u čijem kanalu jugozapadnim visinskim strujanjem (vjetrovima) je pristizao po visini od 1,5 km vrlo vruć zrak. Budući da je centar visinskog grebena bio pozicioniran nad istočnim Sredozemljem (Figura 1), u sklopu visokog zračnog pritiska u prizemlju stvorili su se uslovi za tzv. „heat dome“ (zarobljenu kupolu vrućeg zraka nad Egejskim more sa vrlo slabim površinskim vjetrovima) u kojem se vrućina danima nakupljala usljed spuštanja vrelog zraka iz viših slojeva troposfere u prizemni sloj, rezultirajući ekstremno visokim temperaturama koje su išle i do 48 ºC.

  • Slučaj Sicilije povezuje se sa vrlo snažnim prisustvom grebena nad obalama sjeverne Afrike, također stvarajući vruću kupolu (heat dome) nad Tunisom i Sicilijom, no interesantno je da je tada ITF slabio nad istočnim dijelom, a istovremeno počeo jačati nad zapadnim dijelom Afrike, koji je povećao vjerovatnoće da se afričke mase pomjere sjevernije prema zapadnom Sredozemlju i Španiji, koju ovih dana prema numeričkim izračunima upravo očekuju temperature zraka i do 49 ºC, što je svakako iznad europskog rekorda iz 1977. godine.

    Zabilježenih 48,8 ºC u Sirakuzi na agrometeorološkoj stanici pripada SIAS mreži stanica, a čijem naglom porastu je prethodio jugo s utjecajem fena koje je trajalo svega dvadesetak minuta, nakon čega je s promjenom smjera vjetra temperatura brzo opala. Ovaj podatak će Svjetska meteorološka organizacija tek uzeti u razmatranje kroz niz rigoroznih kontrola i ukoliko se pokaže vjerodostojnim, postat će novi europski rekord koji zasada još uvijek drži Atina iz 10.07.1977. godine od 48,0 ºC. Osim ako u dane vikenda jug Španije ne odreaguje na Lucifera, kako su ga nazvali Talijani, a izgledno je da hoće.

    I dok se jug Evrope suočava sa nezabilježeno visokim temperaturama i fatalnim požarima, evropski kontinent, Njemačku i Belgiju, nedavno su pogodile velike i razarajuće poplave? Zašto je centralni dio evropskog kontinenta bio pogođen tako snažnim poplavnim nevremenom?

    – Sinoptički gledano, nad zapadnom Europom sredinom jula pozicionirala se visinska dolina koja se protezala osom do Đenovskog zaljeva, sa centrom visinske ciklone koja se iz Francuske premjestila nad jugom Njemačke, odakle je južnim i jugoistočnim vjetrovima s prednje strane povlačila topao i vlažan zrak, no problem je nastao kako je sjevernije nad Skandinavijom i Britanskim otočjem vladao premošćeni greben odakle je curio sa zadnje strane doline svježiji zrak. I tu je zapravo srž problema – jer je nestabilni sistem ostao zarobljen.

    Miješanje zračnih masa dovelo je do istiskivanja toplijeg u slobodno atmosferu gdje se kondenzovao, hladio i širio, a hladni zrak spuštao poput klina u prizemne slojeve. Kako brzine vjetrova na visini su bile slabe, došlo je do tzv. kvazistacioniranja ciklone, odnosno jasnije rečeno, postojali su svi preduslovi da se nad zapadnim dijelom Njemačke i dijelove Beneluxa izlije veća količina padavina usljed vrlo sporog kretanja sistema.

    Drugim riječima, nad jednim područjem dugo se održavao nestabilni sistem zbog spore pokretljivosti koji je rezultirao obilnijim padavinama. To je bio i razlog zbog čega je ovo područje bilo pogođeno intenzivnim poplavama u kojem je izgubljeno na stotine života.

  • Mogu li meteorologija, ili klimatologija, ili obje te naučne discipline udružene, predvidjeti takvo ponašanje prirode i eventualno djelovati kao neka vrsta prevencijskog centra za uzbunjivanje?

    – Ako govorimo o vremenskim ekstremima, naravno da meteorologija i klimatologija mogu puno pomoći. Primjera radi, klimatologija dosta može pomoći u slučaju predikcije sezonske prognoze, iz razloga što za svaku specifičnu godinu, a naročito posljednjih 20, leži neki ekstrem koji je karakteriše. Radeći sezonsku prognozu za ljeto 2021. u maju mjesecu, kombinujući brojne parametre u Atlantiku i Pacifiku, kao i sličnost proljeća, analogija je pala na 2012. godinu, koja me je natjerala na dvostruko razmišljanje jer su se palile prve alarm lampice u mojoj glavi.

    Dobro se svi sjećamo šta se sve desilo tokom ljeta 2012. godine – žestoke vrućine, dugotrajni valovi vrućine, katastrofalni požari i suša. To je bio prvi alarm da 05.06. u najavi žestokog ljeta napomenem mogućnost učestalih toplotnih valova, kao i požara u drugom dijelu ljeta u Hercegovini usljed dužeg sušnog perioda. Ispostavit će se kasnije ispravnim sezonska prognoza, budući da su posmatrani parametri dobro procijenjeni i izanalizirani, iako morate imati u podsvijesti i činjenicu da će tu postojati određene modifikacije.

    U meteorologiji je još lakše procijeniti ekstreme budući da kontinuirano pratite razvoj dešavanja za koji kada procijenite da je potencijalno opasan alarmirate preko nadležnih i savjetodavnih službi građanstvo na potencijalno opasne vremenske prilike u vidu određenog stepena meteoalarma, s kojim se unaprijed mogu spriječiti neželjene posljedice, a samim tim spasiti i ljudski životi, naročito ako su u pitanju prognoze obilnijih padavina.

    Čak je i UN upozorio da čovječanstvo ulazi u „crvenu zonu“ klimatskih promjena. Može li se desiti, u nekoj relativno bliskoj budućnosti, da se i naše područje nađe na udaru tropskih toplinskih valova, dugotrajnih suša i moćnih uragana?

    – Prema određenim studijama, područje Mediterana i općenito južne Europe je jedno od najranjivijih područja naše planete kada je riječ o klimatskim promjenama. IPCC je to ovih dana i potvrdio u kojem se, prema analiziranim scenarijima, očekuje snažno smanjenje padavinskog režima u mediteranskoj regiji. Promjene se sada najviše osjete tokom ljeta i zime, u kojima su ekstremi i najzastupljeniji, a oba godišnja doba bilježe više prosječne temperature u odnosu na određene klimatske normale.

    Tokom posljednjih desetak zima evidentan je pad broja mraznih dana i dana sa snježnim pokrivačem na tlu, pojačana frekvencija toplijih zima od prosjeka, a tokom ljeta učestala frekvencija sve jačih toplotnih valova koji nepovoljno utječu na zdravlje populacije. Iako padavinski režim za sada ne pokazuje bitnije promjene na grafikonu, on se sada zapravo sveo na dugotrajne periode suše koje naglo prekidaju izuzetno jake kiše i pljuskovi koji mogu u kratkom vremenskom intervalu izliti nerijetko i mjesečnu količinu padavina i izazvati bujične, ali i urbane poplave.

    Mi smo već sada svjedoci da se neke pojave koje se prije nisu javljale u tolikoj frekvenciji sada javljaju skoro svake godine, nekada u tolikoj mjeri da ruše i pojedinačne historijske rekorde. Dakle, ono što nam slijedi u godinama ispred nas, ukoliko se ne posvetimo temeljitim promjenama, jesu izraženi toplotni, ali i hladni valovi koji nepovoljno utječu na zdravlje stanovništva, kao i naizmjenične izmjene dugotrajnih sušnih perioda s kraćim, ali izrazito jakim i vlažnim periodima.

    Još jedna zabrinjavajuća okolnost je studija koja je rađena u ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control), a vezana je za ljetni period, naročito u vrijeme humidnih, tj. vlažnijih ljeta koja će se pojavljivati s vremena na vrijeme nakon niza sušnijih, u kojem se pokazuje da će do 2025. godine od virusa zapadnog Nila koju prenosi tigrasti komarac oboljeti svaka 5 osoba u kohorti od 100 ljudi. Drugim riječima, svaka 20. osoba. Međutim, do 2050. godine, ta šansa raste na čak i iznad 50 %, odnosno na svaku 2. osobu.

    Gotovo svi regionalni meteorolozi, bez izuzetka, najavljuju „pakleno vruć“ vikend. Šta to znači i do kojih stupnjeva se živa u termometru može penjati u danima predstojećeg vikenda?

    – Od sjeverne Afrike i juga Španije termobarički greben pružit će se osom istočnije, tj. prema našem području uz pritjecaj vrele zračne mase koja će uzrokovati ekstremno visoke temperature zraka i najtoplije dane 2021. godine. Konkretno govoreći o temperaturama zraka ovog vikenda, jutarnje temperature zraka kretat će se od 18 do 23, na jugu do 27, a dnevne od 36 do 41, na jugu i sjeveru zemlje lokalno moguće i do 43 ºC.

    Za kraj, može li se društvo općenito, bosanskohercegovačko isto tako, nositi sa klimatskim promjenama i na koji način, odnosno jesmo li svi zajedno, kao čovječanstvo, stupili u proces nezaustavljivih klimatskih promjena koje će proizvesti apokaliptička uništavanja?

    – Sve je do kolektivne svijesti. Teško će biti, budući da smo zemlja u tranziciji koja se godinama oporavlja od pojedinačnih ekstrema, ali mislim da ukoliko nađemo modus operandi kada je riječ o obnovljivim izvorima energije i pratećoj infrastrukturi, možemo se izboriti za sigurniju klimatsku budućnost.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje