Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Sektor ljekovitog bilja bilježi pozitivne rezultate: Vrijedne ruke u BiH “ubrale” 36 miliona KM

Preuzmite sliku

Bosna i Hercegovina na jednu marku uvezenog bilja, šumskih plodova i meda izveze 3,38 KM ovih proizvoda, što govori kako je pokrivenost u tom sektoru čak 338 odsto, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ukupna vrijednost izvoza u prošloj godini iznosila je 36 miliona maraka, a uvoza 11 miliona, čime ova oblast spada među rijetke s pozitivnim bilansom u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Mirko Bošković, sekretar ovog sektora u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, istakao je da je rast izvoza u 2017. godini u odnosu na prethodnu godinu bio 3,7 miliona KM, ili 11 odsto, dok je uvoz bilježio pad od četiri odsto.

Gljive su dominirale izvozom u vrijednost od 17,4 miliona KM (48 odsto). Najviše su izvožene suve, zatim svježe pa smrznute i na kraju mali procenat konzerviranih.

Poslije gljiva najviše je izvezeno eteričnih ulja u vrijednosti od 9,7 miliona KM. Ostatak popunjavaju začini, šumsko voće, ljekovito bilje i med. Na strani uvoza dominira ljekovito bilje u vrijednosti od 4,4 miliona KM, ili 41 odsto uvoza.

Ipak, proizvođači smilja, od kojeg je napravljena većina izvezenog ulja, poručuju kako ne osjećaju boljitak iako izvoz iz godine u godinu sve više raste, jer je cijena otkupa iz godine u godinu manja, a garancije za otkup skoro da niko i ne daje.

Tako dolazi do svojevrsnog paradoksa, gdje izvoz ulja konstantno raste, dok su proizvođači sirovine u neizvjesnosti po pitanju otkupa.

“Pojedinci se trude na sve načine da nas spriječe da se sretnemo s pravim kupcima, koji bi dobili povoljniju cijenu, a gdje bi i proizvođači bili zadovoljni. Prošle godine cijena za kilogram je bila 80 feninga, a prije samo nekoliko godina ona je išla i do sedam maraka po kilogramu.

Kilogram eteričnog ulja od smilja na svjetskom tržištu se prodaje od 1.800 do 2.200 evra, a za proizvodnju jednog litra potrebno je 450 kilograma smilja. To pokazuje da se neko dobro ugrađuje”, kaže Slavko Andačić, predsjednik Klastera malih proizvođača smilja.

Prema analizama USAID-a, određene količine ulja iz 2017. godine zbog pada cijena još traže kupce.

Feđa Begović, predstavnik projekta USAID-a “Farma”, istakao je da je izvoz eteričnih ulja u proteklih pet godina porastao za vrtoglavih 320 odsto, a začina za 241 odsto.

“U svim kategorijama bilježimo suficit, osim u izvozu meda”, rekao je Begović.

Gledajući generalno na sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, bh. proizvodi izvoženi su u 41 zemlju, što je rekord u posljednjih pet godina. Najveći partner je Italija, u koju je otpremljeno proizvoda vrijednih nešto više od šest miliona maraka. Odmah iza nje po vrijednosti izvoza je Njemačka, dok je na trećem mjestu Hrvatska.

Prema Boškovićevim riječima, od prvih sedam zemalja u koje je najviše izvezeno, šest je iz EU.

Bošković je naveo da je u prošloj godini najviše izvezeno gljiva u 22 zemlje i eteričnih ulja u 30 zemalja.

Međutim, najveći pad izvoza u odnosu na 2016. godinu zabilježen je prema Sloveniji, koja je za 1,6 miliona KM manje uvezla proizvoda u BiH.

“Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda nastavlja s odličnim rezultatima. Izvoz je realizovan na 41 tržište širom svijeta, uz dominaciju EU tržišta.

Ovaj mali sektor fascinira izvozom i u SAD, Kanadu, Čile, Australiju, Kinu, Hong Kong, UAE, Kuvajt, pa čak i zemlje poput Francuske Polinezije”, zaključak je sa jučerašnjeg predstavljanja rezultata u Spoljnotrgovinskoj komori BiH. (Nezavisne)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,