Srijeda, 22. August 2018.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Šejh Salih: Svrha kurbana je bogobojaznost

Kurban egzistira od samog početka čovječanstva pa sve do danas. Ali nije dovoljno samo prinijeti žrtvu nego ona treba biti propraćena takvalukom (bogobojaznošću) – kazao je šejh Sejjid Salih ef. Ibrišević Faruki.

Razgovarala: Kanita Aliagić

Šejh Salih u intervjuu za Fenu kroz prizmu Šerijata, te sufijskog, duhovnog svjetonazora, objašnjava suštinu žrtvovanja kurbana, te kaže da su svi Božji poslanici, pejgamberi, od Adema a.s. do Muhammeda a.s. držali do institucije kurbana.

On kaže da se u Kur'anu u suri El-Maide navodi: “I ispričaj im o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kada su njih dvojica žrtvu prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog nije…”

– To znači, u startu čovječanstva već se kurban spominje, i da Allah prima samo od bogobojaznih. Historija kurbana je vrlo duga, proteže se od praoca Adema a.s. do posljednjeg pejgambera Muhammeda a.s. kao institucija, kao imperativ koji se nije gasio kroz čitavu historiju. Možda nekada malo utihne, nekad je naglašenije, kao za vrijeme Ibrahim pejgambera – pojašnjava šejh Salih.

O kurbanu, kaže on, govori i Biblija, ali se kod drugih naroda ugasio kurban, jedino muslimani čuvaju kurban, čuvaju post onakav kakav jest.

– Dakle, kurban se odmah pojavljuje, a pojavljuje se i ta napomena da će od bogobojaznih biti primljen. Pa neka svako razmisli o tome od kakvih para će kupiti kurbana, da li će to valjano i čestito obaviti – preporučuje šejh Salih.

Kurban ima više svojih dimenzija, a jedna od njih je i socijalna, te šejh Salih primjećuje da bi bilo dobro ove godine kurban podijeliti migrantima.

– Puno je naroda pokrenuto sa svojih ognjišta, puno je migranata pa bi trebalo voditi računa da njima stigne kurbanskog mesa. Što više, čak i njima dati da i oni zakolju. I ne samo ta žrtva da se podnese, već da se ti ljudi pomognu odjećom, obućom, novcem. To je pojam žrtve – naglašava šejh Salih.

Napomenuo je i psihološku stranu klanja kurbana, koja se sastoji u samom činu klanja. Naime, Pejgamber je savjetovao da se svoj kurban samostalno kolje, ili da se prisustvuje klanju, jer taj čin ima svoj duh (ruh), a daje i nadahnuće.

– To navodim stoga što se danas često kolje kurban negdje u odsustvu, što je i dozvoljeno, ali ovo je bolje zbog psihološkog momenta, kao i pedagoško-odgojnog, a to je zorna strana – pojašnjava jer samom činu klanja u prisustvu svojih bližnjih mi ih direktno podučavamo i odgajamo u tom duhu.

Također, podsjeća da postoje više vrsta kurbana, a to je redovni kurban koji se kolje svake godine, zavjetni kurban, kurban po oporuci, kurban koji se kolje u sklopu propisa nijeta hadža.

– Ko je u raznim životnim provalijama, neka kolje kurban. Kurban treba da zaživi u svim našim porama – naglašava šejh Salih i pojašnjava da se po sunnetu kolju dva kurbana po rođenju muškog djeteta, a jedan kada se rodi žensko dijete.

Mnogi smatraju da se ovim daje prednost muškarcu i da se ženskom djetetu čini nepravda, ali šejh Salih naglašava da je to pogrešno tumačenje.

– Nije istina da se ženskom djetetu čini nepravda. Pošto je Allah baš pravedan zato onom nejakom (muškarcu) daje duplo više. Muškarac jest po fizičkoj snazi jači, izloženiji je većim opasnostima (vojska, ratovi, poslovi) ali po drugim snagama je nejak u odnosu na žene. Žene su jače – smatra šejh Salih.

Pojašnjava da žene devet mjeseci nose dijete u utrobi, trpe porođajne muke, potom svaku noć po desetak puta ustaju čim dijete zaplače, udaje se u tuđu kuću, te “valja zaista velika snaga sve to izdržati i zato su one jače”.

Šejh Salih kaže da se mnogi muslimani danas samo tjelesno žrtvuju, ali ne i psihički.

U čovjeku su, kaže on, hajvanske želje, a to su sve vrste kurbana u nama. Kurban nije oličenje čovjeka, on je hajvanske (stočne) strane, pa stoga “tu hajvansku stranu treba žrtvovati na Božijem putu, da ona ne divlja u čovjeku”.

– Vanjska forma je kao pismo, propisi. Izbriši pismo ode i značenje. Zato moramo i pisma čuvati, jer iz te forme će sljedeće generacije iščitavati. Zato trebamo biti kurban na Božjem putu, žrtva, pa je to oličenje u životinji i to oličenje treba žrtvovati jer zakonodavac traži i formu i unutarnju dimenziju – naglasio je šejh Sejjid Salih ef. Ibrišević Faruki u intervjuu za Fenu.

Od sunneta je i to da kada se kurban zakolje lijepo je klanjati dva rekata namaza za kurban te da se ne treba cjenjkati prilikom kupovine kurbana.

Sa kurbanom i životinjama inače treba lijepo postupati.

U kur'anskoj suri “El-kevser” se kaže: “Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji“. (Fena)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,