Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koje bi večeras trebalo usvojiti rezoluciju o produženju mandata snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini i stanju u BiH, počela je u sjedištu UN-a New Yorku.
Uoči sjednice održani su brojni sastanci i konsulatacije iza zatvorenih vrata između predstavnika članica zemalja Vijeća sigurnosti UN-a, u kojima ne učestvuje BiH budući da nije članica Vijeća sigurnosti.
Sjednica je prvobitno trebala biti održana u utorak, ali je odgođena jer nije bio usaglašen tekst rezolucije kojom bi se trebao produžiti mandat EUFOR-a te zbog dogovora kako uopće održati sjednicu o stanju u BiH budući da članice Vijeća sigurnosti UN-a Rusija i Kina ne priznaju legitimitet visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta koji se trebao obratiti tom najznačajnijem tijelu UN-a.
Stoga je pod znakom pitanja na koji način će se uopće održati rasprava o BiH u vrlo delikatnoj situaciji kada državne institucije ne funkcioniraju nakon što je prethodni visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojim je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Ambasador i predstavnik BiH pri Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj ranije je Feni kazao da je najvažnije da se obavi rasprava o stanju u BiH jer je stav koji zauzme Vijeće sigurnosti obavezan za sve članice.
Izvještaj koji je Schmidt pripremio za Vijeće sigurnosti, kazao je Alkalaj, odražava pravo stanje u BiH i vjerno ocrtava situaciju. Schmidt je upozorio da je BiH u neposrednoj opasnosti od raspada i da postoji “vrlo stvarna” mogućnost novih sukoba.
Trebao je to biti njegovo prvo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a od kada je 1. augusta imenovan na dužnost visokog predstavnika.
Ipak izvještaj su već vidjeli predstavnici svih zemalja članica, a u njemu Schmidt navodi da ukoliko separatisti iz Republike Srpske izvrše svoju prijetnju ponovnom stvaranjem vlastite vojske, više međunarodnih mirovnih snaga trebalo bi biti poslano u BiH kako bi se spriječili novi sukobi.
– BiH se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju – napisao je, a kao jedan od primjera za to izdvojio je prijetnju člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika povlačenjem iz državnih institucija, uključujući Oružane snage BiH.
