Srijeda, 7. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Schmidt objasnio zbog čega je donio odluku baš u izbornoj noći i šta ona znači

Preuzmite sliku

“Posljednjih dana nisam bio nezaposlen”, ovim riječima otvorio je press konferenciju za novinare visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt na kojoj je odlučio pojasniti svoje posljednje izmjene Izbornog zakona BiH.

Podsjetio je i na svoja ranija posezanja za bonskim ovlastima.

“Dan nakon izbora želio bih se u trenutku kada ne znamo detaljne rezultate izbora – zahvaliti biračima. Vi ste iskoristili svoje pravo. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. Moglo se to uraditi, ali se oni nisu uspjeli dogovoriti”, rekao je Schmidt podsjećajući da je upravo on CIK-u obezbijedio sredstva.

Ipak, navodi – izborne krađe nisu se u potpunosti mogle prevenirati. Na kraju je, svejedno, uvtvrđeno da je zabilježeno manje prekršaja na prošlim izborima, što Schmidt objašnjava svojim ‘paketom integriteta’.

Volio bi, dodao je, za naredne izbore uvesti elektronsko glasanje.

“Ne može biti da četiri godine one većine koje su birane ne donose odluke”, kaže podsjećajući na slučaj Federacije BiH.

“Moj cilj je bio i ostao da nam se ovog puta to ne može desiti. Zemlja koja treba u EU – mora stvoriti osnove. Zato sam ja stvorio uslove za to da u kratkom periodu nakon izbora donesu odluke ko će biti predsjednik, premijer i tako dalje. Čudi me da je ovog ili onog takvo nešto iznenadilo. Ja sam utvrdio da su moji razgovori sa predstavnicima stranaka i odgovornima koji su izrazili razumijevanje za moju odluku. Nije normalno da u jeku izbornog dana da se tako mirno i trezveno razgovara. Ako vas zanima koje su to partije, to su od SDA, do DF, do HDZ-a, i građanskih stranaka koje su mi veoma bitne”, naveo je.

Ovdje, kaže, nije riječ o tome da se utječe na volju birača pa je zato i šutio do zatvaranja biračkih mjesta.

Zato je, navodi, razmišljao o terminu. Sada se čudi da se tek pred izbore moralo razgovarati o ovoj temi.

Bila mu je u svemu bitna jurisdikcija i funkcionalnost FBiH.

“Dopustio sam sebi da od ovog momenta budem neljubazan i postavljam rokove. Dao sam i rok koji je do petka ove sedmice i nadam se da će aktualno federalno predsjedništvo imati priliku napraviti prijedlog za imenovanje sudija. Zahvaljujem im se što su vidjeli da im je to zadatak. To znači da sada i Dom naroda mora imati sjednicu. Ja sam u svojoj odluci naglasio da Dom naroda može imati sjednicu i nakon izbora”.

Kaže da su vjerovatno mnogi razočarani što se na izbornom zakonu još mora raditi, jer nas očekuje velika reforma, koja je svakako potrebna.

“Pokušat ću vam objasniti svoju vrlo jasnu poziciju. Sejdić – Finci, Zornić i sve presude se moraju što prije implementirati. Tu više nema odlaganja nikakvog, iako ja to ne mogu uraditi jer je to zadatak Parlamenta BiH. Čestitam svija koji su odabrani – njihova prva obaveza je da se pobrinemo za presude koji čekaju 12 godina”, rekao je.

On će ovakav zadatak, kaže, posmatrati kao ono što je započeo u entitetu FBiH.

Ko treba šta da uradi?

Između ostalog, Schmidt je sam nametnuo pitanje ko i šta treba da uradi u cjelokupnoj situaciji. Kako kaže – u BiH postoje dva pristupa.

“Jedan je dejtonski pristup – tri konstitutivna naroda, dva entiteta i jedna država. S pravom postoji još jedan koncept, a to je onaj koji dovodi u pitanje kako se ovakva etničke diferencijacije može obezbijediti da svi imaju ista prava – a to je ulaznica za EU integracije. To nije jednostavno. Ja ću se nakon ove konferencije sastati sa predstavnicima građanskih inicijativa koji razmišljaju o ovakvim temama, a potom ću to učiniti i sa mladima, umjetnicima, predstavnicima filma. Moramo se odmaći od toga da predstavnici partija samo donose odluke o zemlji. Također, i od Dejtonu dva neće nastati odluka u nekoj zrakoplovnoj luci u SAD – to će se desiti u BiH”

Zbog važnosti učešća građana u Ustav FBiH je, naveo je, upisao dvije stvari koje, vjerovatno još nisu ni primijećene. Odnose se na participaciju građana a da ne moraju prethodno objasniti kome pripadaju.

“Direktna demokratija nije sasvim jednostavna za organizovati, ali je dobar put. U roku jedne godine sve to možemo provesti”, tvrdi.

On je spreman za diskusiju, podsjetio je.

“Kada je riječ o diskusiji – ona tri procenta su shvaćena na različite načine. Ja shvatam da moramo tražiti druge mogućnosti, pa sam došao do toga da povećamo broj delegata sa 17 na 23, proporcionalno sam povećao sa 7 na 11 kod Ostalih. Zbog čega? Disproporcionalnost je bila jako velika. Želio sam da uzmem u obzir sudske presude i da možda uvedem jedan novi aspekt ili perspektivu. U postupku izbora predsjednika su također uvedene novine jer je u jednom korpusu bila jasna većina u jednoj stranci pa je to iskorišteno za blokade. Zato sam dao rokove sa obavezom da se nominuju kandidati. Ukoliko se ne donese odluka u određenom roku, taj proces će se opet prilagođavati. Preporučujem da se diskusija o slučaju Ljubić sa ovim završi – za mene je sa ovim slučaj Ljubić okončan”, naveo je Schmidt.

Smatra da je posljednjom odlukom otvorio put ka tome da BiH dobije status kandidata, možda čak i do kraja ove godine.

Sa ovim je, kaže, ujedno i gađao gol stranaka u BiH. Vrijeme je da fudbalska ekipa BiH sada napravi poteze – a ne bi bilo loše da pogledaju kako to rade Džeko i ostali, zaključio je u svom obraćanju Schmidt. (N1 BiH)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje