Petak, 25. Juna 2021.
Tuzlanski.ba logo

Sarajevo: Sjećanje na 68 nedužno ubijenih građana u masakru na pijaci Markale

Preuzmite sliku

U Sarajevu će danas biti obilježena 27. godišnjica od masakra na sarajevskoj pijaci Markale, javlja Anadolu Agency (AA).

Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u samom centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12.10 i 12.20 sati, kada je sa agresorskih položaja koji su se nalazili na području Mrkovića ispaljena minobacačka granata kalibra 120 mm pala na prepunu pijacu, od koje je smrtno stradalo 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Prije 27 godina na Markalama su ubijeni: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane, uključujući i razmjenu informacija.

Markale su tokom dana opsade Sarajeva bile i mjesto susreta prijatelja te mjesto stvaranja novih i obnavljanja starih poznanstava. Nakon rata, 5. februar, proglašen je Danom sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992.-1995.

U povodu obilježavanja Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992-1995. godine i 27. godišnjice stradanja naših sugrađana na pijaci Markale, u organizaciji Kantona Sarajevo, danas će se održati zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća sa područja Kantona Sarajevo. Komemorativna sjednica će se održati u Narodnom pozorištu Sarajevo.

U skladu sa važećim epidemiološkim mjerama, na sjednicu su pozvani samo predsjedavajući Skupštine KS, Gradskog vijeća i gradonačelnik, predsjedavajući općinskih vijeća i načelnici općina sa područja KS, te predstavnici Vlade i Skupštine KS.

Nakon sjednice, predviđeno je da svi učesnici polože cvijeće na spomen obilježje na pijaci Markale, gdje je planirano i polaganje cvijeća.

Inače, januara 2004. godine, tužioci u slučaju protiv Stanislava Galića, srpskog generala koji je komandovao opsadom Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije, predstavili su kao dokaz stručni izvještaj balističkog eksperta Berke Zečevića. Zajedno sa dvoje kolega, Zečevićeva istraga otkrila je šest mogućih mjesta sa kojih je dotična granata mogla biti ispaljena, od kojih su pet bili položaji VRS-a, a jedno pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine. Mjesto pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine bilo je vidljivo promatračima UNPROFOR-a, koji su potvrdili da tog dana niti jedna granata nije bila ispaljena sa tog položaja. Zečević je dalje objasnio da su se neki dijelovi projektila mogli proizvoditi samo u dva mjesta, a oba su bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske.

Sud je na kraju odlučio da je Galić kriv bez osnovane sumnje za svih pet granatiranja za kojeg su ga tužioci optužili, uključujuči i Markale, te je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Drugi masakr na Markalama se dogodio 28. augusta, 1995. godine, a ubijene su 43 osobe, dok je ranjeno 84.

Drugi napad bio je direktan povod za kampanju NATO bombardovanja srpskih položaja, jer su masakri nad civilima u Sarajevu i drugim opsjednutim gradovima ili enklavama postali uobičajena praksa srpskih snaga, koje se nisu obazirale na česta upozorenja NATO-a i drugih međunarodnih organizacija.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,