Prema ocjenama stručnjaka postojeći nastavi planovi i programi (NPP) zastarjeli su i neadekvatni, o čemu svjedoče i loši rezultati bh. učenika na međunarodnim testiranjima TIMSS i PISA.
Kada su u pitanju NPP-ovi za nastavu na hrvatskom jeziku Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces reforme obrazovanja i izradu predmetnih kurikula.
Za izradu prijedloga predmetnih kurikula zadužen je Zavod za odgoj i obrazovanje, koji u suradnji s resornim ministarstvima vodi taj projekt.
Prema riječima ravnateljica Zavoda Jadranke Bošnjak, novi kurikuli trebali bi se početi uvoditi u školskoj 2023./24. godini, dok se s pilotiranjem nekih predmetnih kurikula može započeti već u školskoj 2022./23. godini.
Fokus postojećih NPP-a na pamćenju i razumijevanju
U razgovoru za Fenu Bošnjak je istaknula kako su postojeći nastavni planovi i programi zastarjeli, ne prate trendove i nova postignuća, niti razvijaju toliko tražene kompetencije.
– NPP za na hrvatskom jeziku za devetogodišnje osnovne škole u BiH izrađen je 2008. godine na temelju sadržaja/tema iz Zajedničke jezgre iz 2003. godine i drugih relevantnih dokumenata. Nedovoljna pripremljenost za uvođenje devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja vidljiva je i danas, što se ogleda u školama koje nisu opremljene na odgovarajući način i nedovoljnoj obuci učitelja – kazala je.
Što se tiče NPP-a na hrvatskome jeziku za gimnazije u Bosni i Hercegovini, Bošnjak je istaknula je kako se uočava da iako je utemeljen na ishodima učenja i u uvodnom dijelu stavlja naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkoga mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija, nema zahtjeva u ishodima koji bi razvijali navedene sposobnosti.
Ravnateljica Zavoda ističe kako su najveći nedostaci postojećih NPP-a što se zahtjevi većinom odnose na pamćenje i razumijevanje, a nedostaju zahtjevi koji se odnose na primjenu, analizu, procjenu i kreiranje.
– Nastavni planovi i programi trebaju sadržavati zahtjeve koji će razvijati sve dimenzije kognitivnog procesa kako bi učenici mogli primijeniti stečena znanja u daljnjem školovanju, budućem radu i svakodnevnom životu. Također je potrebno odrediti vrijednosti koje učenici trebaju usvojiti, a koje se prožimaju kroz cijeli kurikul i razvijati njihove vještine kako bi osigurali razvoj ključnih kompetencija koje su potrebne u vremenu u kojem živimo – kazala je Bošnjak.
Proces kurikulske reforme složen i dugotrajan
Zbog svega navedenog Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je proces izrade novih kurikula.
– U taj projekt uključene su 152 odgojno-obrazovna djelatnika iz svih županija koje rade po NPP-u na hrvatskom jeziku (menadžer i koordinator projekta, voditelj stručnog tima, 7 koordinatora, 14 voditelja predmetnih radnih skupina i 129 članova radnih skupina). Stručni tim vodi reformu konceptualno i metodološki te donosi sve stručne odluke i predlaže ministrima kurikulske dokumente za usvajanje. Reformom se namjeravaju napustiti zastarjeli nastavni planovi i programi, kao i metode nastave, koje bi zamijenili novi kurikularni dokumenti i novi pristup učenju i poučavanju – pojasnila je Bošnjak.
Sve to, dodala je, zahtjeva dosta vremena pa bi se novi kurikuli trebali početi primjenjivati u školskoj 2023./24. godini, dok bi već sljedeće jeseni moglo početi s probnom primjenom nekih predmetnih kurikula.
– Kvalitetne promjene ne mogu se dogoditi preko noći te nam puno znači najavljena pomoć Republike Hrvatske u ovom projektu. U suradnji s Uredom za Hrvate izvan RH dogovoreno je potpisivanje Sporazuma o suradnji između ministarstava obrazovanja županija koje rade na nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, Zavoda za odgoj i obrazovanje, Zavoda za školstvo i svih relevantnih obrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj na čelu s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Uredom za Hrvate izvan RH – kazala je Bošnjak.
Zajednička jezgra
Za uspješnu realizaciju ovoga projekta ključna je i podrška vladajućih struktura.
– Nadam se da će se ta podrška nastaviti i da ćemo uspješno realizirati ovaj projekt kako bi napokon dobili moderno obrazovanje, da djecu učimo važnim i korisnim stvarima koje će im biti potrebne u životu, što bi u konačnici trebalo rezultirati lakšim zapošljavanjem, gospodarskim razvojem, boljim životnim standardom i zaustavljanjem iseljavanja – poručila je ravnateljica Zavoda za odgoj i obrazovanje.
Bh. obrazovanjem bavio se i Evropski parlament, pa je tako u rezoluciji o BiH iz lipnja ove godine zatraženo usklađivanje triju kurikula.
– Imam informaciju o tome iz medija, ali službeno nismo ništa dobili. U BiH Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje izradila je Zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja koja je u europskom kontekstu prepoznata kao okvirni kurikul na temelju koje ministarstva obrazovanja dalje rade na razvoju predmetnih kurikula. Ovaj proces osigurava prohodnost učenika u cijeloj BiH – kazala je Bošnjak na kraju razgovora.
