Utorak, 21. Maja 2024.
Tuzlanski.ba logo

Ratku Mladiću doživotna kazna zatvora

Preuzmite sliku

Sudsko vijeće Haškog tribunala osudilo je Ratka Mladića na doživotni zatvor za zločine genocida u Srebrenici 1995., granatiranje i snajpersko djelovanje po civilima u Sarajevu, kao i za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i kršenje zakona o običaja ratovanja, kao i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Riječ je o prvostepenoj presudi, na koju će se moći žaliti i haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana.

Ratko Mladić oslobođen je optužbi za genocid u općinama Ključ, Prijedor, Foča, Vlasenica, Sanski Most i Kotor-Varoš. Optužnica haškog tužilaštva protiv Ratka Mladića sastojala se od 11 tačaka.

Podsjedimo, Mladić je, između ostalog, optužen da je u julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice, počinio genocid nad bošnjačkim stanovništvom zaštićene zone Ujedinjenih nacija. U masovnim egzekucijama koje su počele 11. jula ubijeno je više od osam hiljada muškaraca.

Osim za genocid u Srebrenici, Mladić je optužen za genocid u još šest bh. općina (Foča, Ključ, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica ) tokom 1992. godine.

Pet tačaka optužnice terete Mladića za zločine protiv čovječnosti (progoni, istrebljivanje, ubistva, deportacije i druga nehumana djela). Po četiri tačke optužen je za kršenje zakona ili običaja ratovanja (ubistva, terorisanje, protivpravni napadi na civile, uzimanje talaca).

Mladić, prema optužnici, snosi individualnu krivičnu odgovornost kroz učešće u nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata (UZP). Također se tereti i na osnovu krivične odgovornosti nadređenog jer je, kako navode tužitelji, “znao ili imao razloga da zna da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju da počine zločine ili da su ih već počinili, a nije preduzeo mjere da spriječi činjenje zločina ili da kazni počinioce”.

Optužen je da je od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. godine učestvovao u UZP-u koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Otprilike u istom periodu, učestvovao je u UZP-u pokretanja i provođenja kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civila u opkoljenom Sarajevu. Cilj ovog zločinačkog poduhvata, navodi se u optužnici, bio je širenje terora među civilnim stanovništvom.

Mladić se tereti da je počevši od dana koji su prethodili 11. julu 1995. pa do 1. novembra te godine učestvovao u UZP-u eliminisanja bosanskih Muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dječaka, prisilnim odvođenjem žena, djece i dijela starijih muškaraca s tog područja.

Tereti ga se i za učestvovanje u uzimanju pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce kako bi se prisilio NATO da prekine zračne napade na vojne ciljeve vojske bosanskih Srba u maju i junu 1995. godine.

Uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. godine za vrijeme mandata predsjednika Borisa Tadića. U Hag je prebačen 31. maja, a suđenje mu je počelo mjesec dana poslije i trajalo je pet godina.

Sa druge strane, Mladićeva odbrana je sve vrijeme suđenja negirala sve tačke optužnice i tražila oslobađanje optuženika. Prvostepenim sudskim vijećem predsjedavao je sudija Alphonse Orie, a članovi su bili sudije Bakone Justice Moloto i Christoph FLugge.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje