Subota, 19. Septembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Prof. dr. Abdulah Gagić: Dezinficijensi na bazi alkohola donose više štete nego koristi

S početkom pandemije koronavirusa u fokus javnosti došla su dezinfekciona sredstva, koja su danas postala sastavni dio naše svakodnevnice. Čovjek prosječnog znanja smatra da je siguran i zaštićen jednostavnim nanošenjem dezinfekcije na ruke, a većina populacije, što sugerišu i iz WHO, uvjerena je da je najefikasniji učinak sredstva na bazi alkohola.

Mnogi smatraju da je za zaštitu sasvim dovoljna i rakija. No, dezinfekcija je mnogo veće i kompleksnije pitanje. Proces proizvodnje dezinficijensa, izbor aktivne supstance, njena koncentracija, način primjene, potreba brojnih istraživanja i testiranja prije puštanja dezinficijensa u upotrebu su nešto o čemu se malo zna i govori. Uprkos tome, na tržištu se u kratkom roku pojavio veliki broj dezinfekcionih sredstava, a građanstvo je u dilemi koje je najefikasnije i najsigurnije te koliko šteti čovjeku, a i njegovoj okolini.

U BiH je aktuelizirano i donošenje olakšica prilikom nabavke alkohola namijenjenog za proizvodnju sredstava za dezinfekciju, a Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH na posljednjoj sjednici razmatrao je prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH koji se odnosi upravo na nabavku alkohola. Čini se da se ni po ovom pitanju ne konsultuje struka, što ostavlja brojna pitanja i prostor za eventualne malverzacije.

Na ovu inicijativu se osvrnuo dr. Abdulah Gagić, redovni profesor na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, koji predaje i na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu te na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu. Kako kaže, pitanje dezinfekcije je slojevit stručni zahvat krucijalan u preventivi aktuelne bolesti.

Odnos drugih stručnjaka involviranih u procese rješavanja pandemije nije onakav kakav bi trebao biti. U praksi se ne daje pravi značaj izboru dezinficijensa, načinima i posljedicama izvođenja dezinfekcije. S druge strane, niko se ne pita, ali i ne odgovara zbog pojave upala i rana na rukama ili drugim dijelovima tijela, ili zašto dezinficijensi nisu učinkoviti?

“Postoji više hiljada aktivnih materija koje mogu imati ili imaju dezinfekcioni učinak. Sve one su u slučaju predoziranja ili pogrešnog doziranja otrovi, zbog čega su dezinficijensi generalno svrstani u grupu biocida (ubica života). U konkretnoj inicijativi koju aktuelizira nekakva Asocijacija proizvođača dezinficijensa riječ je samo o medicinskom alkoholu, odnosno etilalkoholu. S obzirom da sam čovjek koji ima dugogodišnje iskustvo u radu nekih asocijacija od državnog do federalnog nivoa i kako znam koliko je težak rad tih udruženja na ostvarenju zacrtanih ciljeva, sam sebi sam postavio pitanje otkud takva brzina odgovora državnih struktura, pogotovo u situaciji kada se treba odreći značajnih prihoda kakve su akcize. Više mogućih posljedica leži iza takve inicijative”, govori profesor Abdulah Gagić.

Kako kaže, sumnja da uopšte postoji Asocijacija proizvođača dezinficijensa u našoj zemlji. Činjenica je da su se u vrijeme korone pojavili novi proizvođači, pa čak i oni koji nikada nisu proizvodili dezinfekciona sredstva, već su se bavili sasvim drugom vrstom proizvodnje.

“Svi su našli neki interes. S druge strane, kako se radi o akcizama, odgovarajućim visokim nametima koji bi trebali imati jasan razlog prikupljanja, postavlja se pitanje šta je pravi cilj države u ovoj inicijativi. Ponavljam da razvoj i proizvodnja dezinfekcionih sredstava nisu nimalo jednostavni, niti vremenski kratki. U ovakvim okolnostima eventualna ‘akcizna’ pomoć u razvojnom pravcu gubi smisao, jer da bi dezinfekciono sredstvo bilo to što treba biti, mora proći ne tako kratak period testiranja i provjere učinka. Zaista smatram da ono mora imati ime – komercijalni naziv preparata i prezime – aktivnu supstancu koja se nalazi u njemu. Uostalom, svima treba biti kristalno jasno da proizvoditi dezinfekciona sredstva ne znači prepisati neki recept, gdje uzmete toliko toga i toga i napravite to i to. Svjedoci smo da danas na tržištu ima jako puno tih sredstava koja mogu izazvati vrlo ozbiljne i opasne posljedice”, upozorava profesor Gagić.

Pravi razlog za reakciju profesora Gagića je nesporna činjenica da u BiH imamo izvanrednu paletu domaćih dezinfekcionih sredstava Dioxy Activ Supra u čijem razvoju i provjeri učinkovitosti je više od 10 godina sa saradnicima i sam učestvovao. Za svo to vrijeme nije bilo sistemske, niti bilo kakve pomoći države kao što je nema ni danas, a domaće strukture su bile indiferentne u pitanju plasmana na domaćem tržištu, pa čak kada je u pitanju bila pomoć u potencijalnim izvoznim aranžmanima.

“Možda i zato što dezinficijensi kao što je Supra All i svi drugi dezinficijensi ove linije nisu na bazi alkohola koji se široko i nezasluženo promovira. Za razliku od alkoholnih dezinficijensa, oni se mogu koristiti bez opasnosti i bez ikakvih posljedica u kontaktu s čovjekom, dijelovima ljudskog tijela, uključujući čak i sluznicu oka, a pri tome su izuzetno efikasni i učinkoviti, posebno protiv aktuelnog koronavirusa. Iz dugogodišnjeg profesionalnog iskustva i kao čovjek koji se bavi higijenom naglašavam da medicinski alkohol ima određenu, ograničenu primjenu, ali u kontaktu s virusima nema neki veliki učinak, upravo iz razloga što brzo isparava i gubi operativnu koncentraciju. Stoga sam sebi postavljam pitanje da li se iza inicijative u smislu podrške proizvodnji alkoholnih dezinficijensa možda krije nešto drugo, što ne bi trebalo da bude razlogom da se čini u današnje vrijeme”, nastavlja Gagić.

Naglašava ponovo da je razvoj i uvođenje proizvoda za dezinfekciju na tržište, odnosno u upotrebu, veoma odgovoran proces. Oni se moraju podvrgnuti raznim testovima, kao što su fizičko-hemijske i mikrobiloške analize od strane akreditovanih labaratorija, mora se izraditi tehnički list proizvoda, te se potom sve dostavlja nadležnim ministarstvima zdravstva, kako bi nakon pregleda dostavljene dokumentacije odobrio njihov promet, to jest kako bi oni bili registrovani.

“Federacija BiH još uvijek nije usvojila zakon o biocidima te je iste, da bi se moglo prometovati na nivou BiH, potrebno registrovati pri Ministarstvu zdravstva Republike Srpske. Novi proizvodi koji se nude za dezinfekciju sumnjivog su porijekla. Nisu imali ‘vremena’ proći navedena testiranja kako bi se stavili u promet. Utisak je, ali, nažalost i stvarno stanje, barem kod nas u BiH, da proizvodnju dezinfekcionih sredstava na bazi alkohola može raditi svako, kad god čuje u komšiluku neki recept ili sam smiješa nešto. To je zaista vrlo neozbiljno, a još neozbiljnije je uz to očekivati i državnu potporu”, ističe Gagić.

Na sreću, u BiH imamo provjerene i izuzetno učinkovite dezinficijense linije Dioxy Activ Supra, a o tome stanovništvo treba da bude informisano. Njihova aktivna komponenta je bezopasni stabilni tečni hlor dioksid, koji je potpuno neškodljiv za ljude svih starosnih kategorija, ali i za životinje uključujući korisne insekte poput pčela.

“Neškodljiv je i za biljke i biljne proizvode. Kada ga koristite imate odličan efekat zaštite i pritom ne štetite životnoj sredini. Važno je ljude upoznati da postoji takvo sredstvo, da je rezultat domaće pameti i da se proizvodi u BiH, te da se izuzetno lako i bezopasno primjenjuje. Tako ćemo postići optimalne preventivne efekte protiv aktuelnog, ali i svih drugih patogenih mikroorganizama, što je više puta potvrđeno u praksi, ali i izbjeći liječenja i posljedice dermatitisa i drugih upala kože koje izaziva alkohol i sredstva na bazi alkohola, oštećujući kožu i pritom nanoseći više štete nego koristi”, upozorava na kraju profesor Gagić.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje