Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za sutra trebalo da, po skraćenom postupku, razmatra principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Vijeće ministara BiH ranije je, većinom glasova i uz određene korekcije, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, utvrdilo prijedlog ovog zakona kojim se uređuju pitanja koja je potrebno hitno riješiti kako bi se poboljšao integritet i omogućilo efikasnije i transparentnije funkcioniranje pravosuđa i VSTV-a, a što je jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
U osnovna pitanja koja su uređena u ovom prijedlogu zakona, a koja zahtijevaju hitno usvajanje, spada: sukob interesa članova VSTV-a, izvještaji o imovini sudija i tužilaca, što uključuje i same članove VSTV-a te njihova provjera, osnivanje Jedinice za integritet unutar Sekretarijata VSTV-a, pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju i pojedine izmjene i dopune u vezi s disciplinskim prekršajima i disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija i tužilaca.
Na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i zahtjev poslanika Damira Arnauta da se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH razmatra po hitnom postupku.
Predviđeno je i razmatranje zahtjeva poslanica Mirjane Marinković-Lepić i Aide Baručije za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH također po hitnom postupku.
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, koji je predložio poslanik Damir Arnaut, trebao bi biti razmatran u prvom čitanju. Pred poslanicima bi se trebalo naći i nekoliko izvještaja kao i nekoliko poslaničkih inicijativa.
Ovo je prva sjednica Predstavničkog doma državnog parlamenta u 2022. godini, a očekuje se da će joj prisustvovati i poslanici stranaka iz RS-a, koji u prethodnom periodu nisu učestvovali u radu ovog zakonodavnog tijela.
Podsjećanja radi, dužnosnici iz Republike Srpske u institucijama BiH nisu učestvovali u radu državnih institucija od kraja jula prošle godine, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko donio odluku o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
Narodna skupština Republike Srpske jučer je, između ostalih, usvojila i zaključak prema kojem je „u skladu sa zaključcima sa Dvadesete posebne sjednice održane 30. jula 2021. godine, da predstavnici RS u Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH mogu da prisustvuju sjednicama, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke NSRS, Vlade RS i predsjednika tog entiteta“. (Fena)
