Srijeda, 8. Jula 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Potrošačka korpa “teža” od prosječne plaće: Građani kupuju hranu, ne plaćaju režije, a onda upadaju u dužničko ropstvo

Kako god okrenemo, u regiji se ne živi baš najbolje. Kažu da je što južnije, to tužnije, pa se tim slijedom može govoriti i o tome da se južnije teže živi. Slovenci su oduvijek bolje živjeli od ostatka nekadašnje nam zajedničke države, a ulaskom u EU, Slovenija je daleko (ekonomski, a i inače) odmakla od ostatka regiona.

Prosječna plaća u Sloveniji u prošloj godini iznosila je 1.994,1 KM i na vrhu je regionalne liste, a najmanje su zarađivali u Makedoniji, u prosjeku svega 709,66 maraka mjesečno.

Manja gramaža

Prema posljednjim podacima (posljednji kvartal prošle godine), prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.586 KM, u Crnoj Gori 1.019, u Bosni i Hercegovini 852, a Srbiji 721 marku.

Iako se Slovenci mogu samo nasmijati prosjeku svojih komšija, stoji podatak da je ipak tamošnja prosječna plaća za 29 maraka niža nego ona koja je isplaćena godinu ranije. Dakle, nije sve tako bajno ni u Sloveniji.

I hrvatski je prosjek, u odnosu na godinu prije, manji za 23 KM. Rast plaća bilježi se u Crnoj Gori i Srbiji. No, unatoč tome, nemaju se čime pohvaliti.

Kad je o parama riječ, stari je savjet da treba gledati svoja posla i svoj džep, pa tako treba i konstatirati da, ako uporedimo decembar 2016. i onaj prošle godine, prosječna neto plaća u našoj zemlji nije bitno mijenjana. No, što bi rekao Alan Ford, zato su cijene rasle!

– Možda je manji problem što smo plaćali više za osnovne životne namirnice, voće, povrće, mlijeko, ali poskupjele su režije, lijekovi, odjeća, obuća, školski pribor. Sve je puno skuplje nego prije nekoliko godina – govori medicinska sestra iz Sarajeva, koja sa suprugom u vlastitom stanu (još vraćaju kredit) živi s dva sina, učenicima osnovne škole.

Agencija za statistiku BiH pravovremeno objavljuje tabele s prosječnim cijenama namirnica, režija, drugih usluga. U odnosu na ranije podatke i amateri primjećuju porast.

Prema podacima iz oktobra prošle godine, sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u Federaciji BiH iznosi 1.900 KM i viša je za 100 KM u odnosu na 2016. godinu.

– Najveći rast je kod prehrambenih proizvoda, i to kod hljeba, gdje je cijena ostala ista, ali je gramaža manja, te kod mliječnih proizvoda. Sindikalna potrošačka korpa obuhvata i hranu, odjeću, obuću, režije i sve što je potrebno za život – napominju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Majstori ekonomisanja

Teško je zato ne priznati da su Bosanci i Hercegovci koji žive od prosječne plaće majstori ekonomisanja.
Potvrđuje to i Zoran Petoš, koordinator za rad s potrošačima Udruženja za zaštitu potrošača „Don”.

– Prvo se odvoji za hranu, to je osnovno, a onda idu režije. Ali, nažalost, sve je više onih koji nemaju mogućnosti izmiriti i jedno i drugo, pa onda izbjegavaju plaćanje režija. Tako upadaju u dužničko ropstvo – ističe Petoš.

Dodaje kako nema prostora za luksuz i kako su oni koji žive od prosječne i nižih plaća primorani birati hranu ili režije.

– Slično je i u Hrvatskoj i u Srbiji. Vidimo da su u Hrvatskoj česte ovrhe, kad ljudi zbog dugovanja ostaju i bez krova nad glavom. Ljudi upadaju u agoniju, okreću se u začaranom krugu. Počnu tražiti novac, kroz kredite, mikrokreditne organizacije, kod kamatara, bilo gdje. I stanje postaje sve gore – napominje Petoš.

Ako izračunamo da četveročlana porodica u BiH mjesečno treba više od 100 KM samo za hljeb i litar mlijeka, jasno je zašto su tjestenina, riža, te promotivne cijene i akcijski proizvodi najtraženiji.

Visoke cijene, niske plaće, a životi sve jeftiniji

Za režije (struja, voda, komunalije, plin/grijanje) za stan od 40 kvadratnih metara potrebno je minimalno 160 KM i to ljeti. Zimi je, zbog grijanja, skuplje. Tako ispadne da je za punu potrošačku korpu, koja podrazumijeva samo dostojanstven, ali ne i luksuzan život, izračunali su stručnjaci, potrebno više od 2.000 KM, što je više od dvije prosječne mjesečne plaće.

Bez obzira na visinu prosjeka, cijene u BiH su gotovo kao i u Hrvatskoj. I bilo gdje da krenete širom regiona, priča će biti potpuno ista – visoke cijene, niske plaće. A životi sve jeftiniji!

Novca nikad dovoljno

Prosječna potrošačka korpa kod naših zapadnih susjeda iznosi oko 1.841 KM, ali ni to, naravno, nije dovoljno. Za punu, kvalitetnu korpu prosječan Hrvat trebao bi dodati najmanje još dvije stotine maraka.

Potrošačka korpa u Srbiji iznosi nešto više od 1.016 KM. Režije su, također, nešto jeftinije. Srbijanski statističari bilježe da više od 300.000 ljudi živi od minimalca – oko 332 KM mjesečno.

Za četveročlanu porodicu u Crnoj Gori potrebno je minimalno 1.564 KM mjesečno, a plaća je polovina od toga. (Dnevni avaz)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje