Danas je u Sarajevu potpisivana Deklaracije o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju i NATO.

Deklaraciju je parafiralo gotovo trideset subjekata iz reda političkih organizacija, organizacija civilnog društva, apelanti pred Europskim sudom za ljudska prava, predstavnici akedemske zajednice.

Tekst Dekaracije proizvod je višemjesečnih razgovora koje su vodile delegacije HNV, SGV, VKBI i Foruma parlamentaraca BiH 1990 sa predstavnicima političkih stranaka, NGO, apelantima pred ESZLJP, akademskom zajednicom, a čiji je cilj zajedničko djelovanje kao društveni pokret sa nuđenjem adekvatnih rješenja utemeljenih na međunarodnim presudama koje su obaveza BiH na euro-atlanskom putu. Deklaracija je proizvod podrške Principima za izmjene Ustava BiH koje su dali potpisnici Deklaracije kao i gotovo 63.000 građana BiH putem aplikacije www.izmjeneustava.com.

Jedan od ciljeva iz Deklaracije jeste i ubrazni prijem BiH u EU što su srdačno podržali bivši visoki predstavnici za BiH, posebno Kristijan Švarc Šiling.

Krizna situacija u svijetu izazvana agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu sasvim sigurno otvorila je prostor za nužno hitno djelovanje institucija BiH i predstavnika međunarodne zajednice u BiH, EU i SAD, u kontekstu euro-atlanskih integracija Bosne i Hercegovine, čime bi se zasutavila destabilizacija prostora Zapadnog Balkana a posebno Bosne i Hercegovine.

Deklaraciju pročitajte u nastavku:

Polazeći od međunarodnopravnog subjektiviteta, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti države Bosne i Hercegovine, države ravnopravnih građana i naroda koji u njoj žive;

Uvažavajući izjave svih političkih organizacija koje djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine, oba entiteta, Brčko Distriktu, kantonima i jedinicama lokalne samouprave, kojima je nedvojbeno istaknuto da je pridruživanje Bosne i Hercegovine Evropskoj Uniji strateški cilj;

Potvrđujući stav da je vladavina prava, koja podrazumijeva jednakost svih pojedinaca pred zakonom bez izuzetaka, a što se ostvaruje kroz poštivanje i provođenje Ustava i zakona u BiH, izvršenje presuda internacionalnih i bosanskohercegovačkih sudova u ustavno-pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, kako domaća tako i međunarodno-pravna obaveza;

Uvažavajući polazište da Bosna i Hercegovina treba biti država ljudskih, političkih, etničkih i vjerskih prava i sloboda, u kojoj je vladavina prava temeljni princip, čiji je društveni konsenzus baziran na antifašizmu, pluralizmu, demokraciji, sekularizmu, odgovornoj i transparentnoj vladavini, te odlučnoj borbi protiv sistemske korpucije i kriminala;

Smatrajući izuzetno važnom saradnju političkih organizacija sa organizacijama civilnog društva, ustanovama i pojedincima iz akademske zajednice, medijima, vjerskim zajednicama, pojedincima iz svih sfera javnog društvenog djelovanja, kao i široku podrške građana Bosne i Hercegovine na temelju prihvaćenih Principa za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, kao subjekte koje imaju pravo, odgovornost i obavezu u kreiranju i oblikovanju bosanskohercegovačkog društva i države Bosne i Hercegovine;

Mi niže potpisani, obavezujemo se, u okvirima svoga djelovanja u javnosti, kao i kroz institucije Bosne i Hercegovine, provoditi i zalagati se za usaglašene stavove i principe iznesene u

D E K L A R A C I J I O USTAVNIM I DRUGIM REFORMAMA BOSNE I HERCEGOVINE NA PUTU U EUROPSKU UNIJU I NATO

1. Potpisnici Deklaracije o ustavnim i drugim reformama na euro-atlanskom putu Bosne i Hercegovine (Deklaracija) saglasni su djelovati zajednički kao društveni pokret za Bosnu i Hercegovinu i bolju budućnost svakog pojedinca, poštujući i ne osporavajući pravo nijednoj političkoj organizaciji na vlastiti pravno-politički subjektivitet i djelovanje, prihvatajući učešće organizacija civilnog društva i ostalih potpisnika Deklaracije u kontekstu stručne i konsultativne uloge u procesima praćenja i provođenja usaglašenih stavova i principa u ovoj Deklaraciji.

2. Strane potpisnice smatraju da su neophodne promjene Ustava Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 10. stav 2. Ustava BiH koji nedvojbeno utvrđuje da bilo koje izmjene Ustava BiH ne mogu biti u suprotnosti sa primjenom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njene prednosti nad svakim drugim pravom (član 2. tačka 2. Ustava BiH). Konvenciju je država BiH ratifikovala u Parlamentarnoj skupštini BIH (2002) i ista predstavlja „ustavni instrument evropskog javnog poretka“. Svako daljnje odlaganje izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava vodi ka isključenju BiH iz Vijeća Evrope i trajnom prekidu svakog integrativnog procesa.

Neprihvatljive su aktivnosti koje vode dodatnim etno-nacionalnim i teritorijalnim podjelama bh društva i države BiH i sve promjene trebaju se odvijati u pravcu ostvarivanja punih ljudskih prava i sloboda svih građana i naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.

3. Pregovorači iz BiH, kao i medijatori i izaslanici iz međunarodne zajednice biće upoznati sa polaznim osnovama usaglašenim ovom Deklaracijom, kako bi se utvrdili okviri i principi za sve buduće pregovore.

Pregovori se ne mogu voditi pod bilo kakvim pritiscima ili ucjenama, bez obzira od koga dolaze, već isključivo na temeljima vladavine prava i unapređenja temeljnih ljudskih prava u demokratskom i mirnom okruženju.

Dobro došli su svi prijedlozi i modeli koji su utemeljeni na evropskim demokratskim standardima koji imaju za cilj unapređenje funkcionalnosti BiH i njenih instutucija.

4. Svi pregovori, razgovori i eventualni dogovori koji se vode sa domaćim i međunarodnim zvaničnicima, koji se odnose na izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine, moraju se temeljiti, usaglasiti i na koncu parafirati od svih političkih organizacija koje imaju svoje zastupnike i delegate u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovinena, a koje su potpisnice ove Deklaracije, na slijedećim principima:

a) Izvršenju pravosnažnih presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Azre Zornić, Ilijasa Pilava, Samira Šlaku i Svetozara Pudarića, kao i izvršenju pravosnažnih presuda Ustavnog i Suda BiH, u kontekstu izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH.

b) Preciziranom i definiranom listom prava naroda u Bosni i Hercegovini, u parlamentima na državnom i entitetskim nivoima, sa jasno definiranim mehanizmom njihove zaštite, u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i mišljenjem Venecijanske komisije iz 2005. godine (usaglasiti model zaštite „vitalnog nacionalnog interesa“).

c) Jasno definiranom odrebom o neprihvatljivosti i kažnjivosti negiranja zločina holokausta, genocida i drugih presuđenih ratnih zločina, glorifikaciji presuđenih ratnih zločinaca od strane međunarodnih i bosanskohercegovačkih sudova za zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava, kao i neprihvatljivosti vrijeđanja narodnih kolektiviteta kao genocidnih ili zločinačkih.

d) Osigurati vladavinu prava uspostavljanjem nezavisnog pravosuđa u skladu sa demokratskim standardima i sistemski osigurati bezpogovorno izvršavanje presuda bh i međunarodnih sudova.

e) Ustavom definirati mehanizme onemogućavanja blokada rada institucija Bosne i Hercegovine i drugih vlasti na nižim nivoima, uključujući i institut prijevremenih izbora.

5. Nakon usaglašenih stavova o promjenama Ustava BiH, reformu izbornog sistema temeljiti na savremenim demokratskim standardima i u skladu sa evropskim vrijednostima a protiv daljih etničkih podjela, uvažavajući izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog i Suda BiH.

6. Usaglasiti i ponuditi jasne principe i modele kojima će se harmonizirati nadležnosti, prava i obaveze predsjednika/potpredsjednika u oba entiteta, kao i nadležnosti i ulogu Doma naroda u FBIH i Vijeću naroda u RS, na simetričan način, uvažavajući istovjetna prava građana koji se ne izjašnjavaju kao konstituentni narodi (ostali), vodeći računa o mišljenju Venecijanske komisije.

Postojeće pravno stanje u entitetima FBIH i RS onemogućava integraciju i funkcionisanje institucija BiH.

7. Radi provođenja odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, zajednički će se izraditi prijedlog Zakona o državnoj imovini koji mora biti utemeljen na pravosnažnoj presudi Ustavnog suda BiH, i kojim će se definirati vlasništvo države nad svojom imovinom, kao i uređivanje prava i dužnosti nižih nivoa vlasti i javnih ustanova/preduzeća u korištenju i raspolaganju državnom imovinom.

8. Put Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a propisano je čl. 84 Zakona o odbrani BiH i kao takav je zakonska obaveza svih institucija BiH.

9. Potpisnici ovog dokumenta pozdravljaju inicijativu uglednih članova akademske zajednice o potrebi održavanja bosanskohercegovačkog sabora/kongresa, koji bi trebao dati okvirne smjernice i dokument o strateškim pitanjima za budućnost Bosne i Hercegovine u narednom periodu.

Svaka od strana potpisnica će se, o svom eventualnom angažiranju i učešću, pojedinačno izjasniti nakon dostavljanja incijativnog dokumenta od strane inicijativnog odbora uglednih članova akademske zajednice o razlozima, ciljevima i načinu organiziranja bosanskohercegovačkog sabora/kongresa.

10. Strane potpisnice usaglasile su da će praćenje i monitoring stavova, principa i realizacije usaglašenih aktivnosti iz ove Deklaracije voditi Vijeće za provedbu Deklaracije (Vijeće). Vijeće će se sastojati od članova i to: po jedan predstavnik iz svake od političkih stranaka potpisnica Deklaracije, 5 predstavnika iz reda organizacija civilnog društva potpisnika Deklaracije, 1 predstavnik ANUBIH, 1 predstavnik iz reda akademske zajednice, 1 predstavnik iz reda apelanata pred ESZLJP. Strane potpisnice će odrediti svoje predstavnike u roku od sedam dana od dana potpisivanja ove Deklaracije. Iz reda članova Vijeća, odrediće se predsjedavajući koji će biti iz reda organizacija civilnog društva, te urediti način i model svoga djelovanja.

11. Deklaraciji mogu pristupiti i druge političke i nevladine organizacije svojom pisanom izjavom, kao i zastupnici/delegati iz Parlamentarne Skupštine BiH i zastupnici iz entitetskih parlamenata, u ličnom kapacitetu, ukoliko nisu članovi političkih organizacija koje su potpisnice Deklaracije.

12. Potpisnici Deklaracije obavezuju se da će sve usaglašene elemente provoditi u duhu zajedništva, u dobroj volji, stavljajući zajedničke interese države BiH ispred bilo kojih ličnih i partikularnih interesa. (Vijesti.ba)