Porezna uprava FBiH reagirala je na izvještaj Ureda za reviziju institucija u FBiH o radu Porezne uprave u prošloj godini. U izvještaju se, između ostalog, navodi da Porezna uprava neefikasno upravlja zaplijenjenom imovinom imajući u vidu da se tu nalazi i imovina zaplijenjena prije više godina, a za koju se i dalje plaća zakup skladišta. 

U izvještaju je napisano i da je na zakup skladišta prošle godine potrošeno oko 60.600 KM, dok je prodano robe za 562 KM. Revizori su ukazali i da se među zaplijenjenom robom nalaze i prehrambeni artikli kojima je istekao rok, imajući u vidu da su zaplijenjeni prije više od deset godina.

Iz Porezne uprave su u reakciji istakli da ne posjeduju vlastita skladišta, a nemaju ni adekvatan prostor za rad zaposlenika, pa su prisiljeni uzimati prostore i skladišta u zakup.

– Stanje zaliha se utvrđuje popisom, a revizija u ovom slučaju nije vršila popis, pa se ne može govoriti o stvarnom stanju zaliha na skladištu i to po pitanju robe oduzete u inspekcijskom nadzoru, robe dostavljene od Finansijske policije tako i imovine oduzete u prisilnoj naplati, kao i imovine Porezne uprave koja je rashodovana ili stavljena van upotrebe – ističu iz PUFBiH.

Dodaju da se, dakle, na skladištima za koje se plaća zakup ne drži se samo oduzeta roba, te da su oduzeta i zaplijenjena roba značajno različite stvari.

– Revizija se fokusirala na evidencije koje se odnose samo na 2020. godinu, a mediji i revizija nisu javnosti objavili kretanje stanja predmetnih zaliha na skladištima ne navodeći između ostalog i sljedeće činjenice: da su postupci prodaje bili važećim propisima obustavljeni u periodu od proglašenja nesreće prouzrokovane pojavom koronavirusa tj. u periodu od 16.03. do 30.06.2020. godine, da je i nakon 01.07.2020 godine, zbog ograničenog okupljanja i kretanja bilo rizično i u nekim slučajevima neprovedivo organizovanje javnih aukcija, direktnih prodaja i licitacija, period trajanja zakupa, površina skladišta koja se koristi, način vršenja izbora zakupodavaca, po kojim cijenama je plaćan zakup, da li se cijena zakupa tokom trajanja zakupa povećavala ili smanjivala… itd., koji kantonalni porezni uredi koriste skladišta u zakupu, koja je struktura naprijed navedena četiri osnova skladištenja imovine, koja količina i koja je vrijednost oduzete robe od strane inspektora Porezne uprave, a koja količina i vrijednost je dostavljena od strane Finansijske policije, kako i pod kojim propisima je oduzeta predmetna roba ili koji su propisi važili u vrijeme oduzimanja, te na koji način i po kojim se propisima oduzeta roba mogla prodavati nakon oduzimanja – piše u reakciji Porezne uprave.

Dodaju da “izostavljanje ovih i drugih činjenica pruža potpuno drugačiju sliku stanja od stanja predstavljenog javnosti, a koje se tiče poštivanja propisa i racionalnosti poslovanja Porezne uprave, a nedobronamjernim prostor za manipulaciju i huškanje protiv Porezne uprave”.

Navode da su svi ugovori o zakupu skladišta uglavnom zaključeni prije 2014. godine i zakupci se nisu mijenjali samo je smanjen iznos zakupnine. Stava su da je bitno napomenuti da je Ured za reviziju vršio reviziju poslovanja Porezne uprave nakon zaključenja ovih ugovora (od 2001. do 2014. godine vršena revizija svake godine osim za 2011. godinu) i da nije imao primjedbi.

Naveli su i probleme u prodaji i da su konstantno od 2016. godine upućivali više inicijativa za donošenje i izmjenu propisa za uređenje načina i postupaka prodaje oduzete robe, a i postupaka prisilne naplate.

– Da se revizija bavila kretanjem robe na skladištu konstatovala bi da je samo u jednoj godini s jednog skladišta prije 2020. godine, a nakon provedene procedure u prekršajnom postupku po odluci sudova uništeno 214 aparata za igre na sreću koji su oduzeti u inspekcijskom nadzoru i u skladu sa sudskim odlukama, određenim udruženjima predato je 89 TV uređaja (plazme, LCD-ovi) računari i druge opreme, da je roba oduzeta u inspekcijskom nadzoru po Uredbi ustupana Ministarstvima za socijalnu politiku, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica… – naveli su.

Ističu da svake godine vrše popis imovine te da su popisne komisije na svim popisnim listama stavljale napomenu da je pojedina roba propala, da nije za prodaju niti za bilo koju upotrebu.

– Sve popisne liste bile su dostupne reviziji izvršenim u periodu od 2001. do 2014. godine. Međutim, zbog nepostojanja sudskih i drugih odluka predmetna roba se nije brisala s popisnih lista i evidencija, a nebrisanje oduzete imovine ne znači da se za istu plaća zakup. Svakom dobronamjernom i razumnom čovjeku je jasno da prehrambeni artikli (kolači) ne mogu stajati na skladištu 20 godina – stava su u PU.

Naglasili su da, kada je su u pitanju navodi da je roba i imovina ostavljena poreznim obveznicima na čuvanje, nije navedena činjenica da se u značajnom iznosu radi o nekretninama.

– Također je zanemarena činjenica da je za svu robu koja je zaplijenjena na ime prisilne naplate poreznog duga i ostavljena obveznicima na čuvanje vršen zakup skladišta tada bi za to bila potrebna velika novčana sredstva za: zakup skladišta i osiguranje zaplijenjene imovine, a koja Porezna uprava ne posjeduje niti su joj ikada odobrena u budžetu – istakli su iz Porezne uprave.

Kažu da je potpuno netačna konstatacija da Porezna uprava nema izvještaje i evidencije o stanju zaplijenjene imovine i prodaji imovine za svakog obveznika pojedinačno, ali da zbog nedostatka finansijskih sredstava nisu nabavili i razvili softver da se značajni podaci automatski obrađuju već se to radi ručno.

– Zaposlenicima Porezne uprave koji predano i čestito rade sasvim je jasno da što više radimo i što postižemo bolje rezultate, da ćemo trpjeti posljedice različitih interesa i mi ne očekujemo da nam aplaudiraju: oni kojima su riječi pune ljubavi prema državi, a državi uskraćuju njeno, oni od kojih smo u proteklom periodu naplatili više od 1,5 milijardi javnih prihoda, oni kod kojih smo otkrili preko 8.535 radnika koji su radili na crno, od onih protiv kojih su podnesene krivične prijave, onih koji su zbog nezakonitosti sankcionisani i kojima je samo u tzv.brzim akcijama izrečeno preko 38 miliona novčanih kazni. Nas će svi ti nekorektni napadi ojačati kao što će nas ojačati i svaka konstruktivna i dobronamjerna kritika – zaključili su u Poreznoj upravi.

Njihovu kompletnu reakciju možete pročitati na ovom linku.